Britanska nacionalna kancelarija za statistiku objavila je novi presjek imena koja se najčešće daju novorođenčadima u Velikoj Britaniji. Prvo mjesto na listi kod dječaka zauzima – Noa, dok je kod djevojčica šestu godinu za redom to – Olivia. Muško ime Muhammad našlo se na petom mjestu i to je navelo regionalne medije da daju svoju interpretaciju podataka.
U jednoj od objava vezanih za ovu temu navodi se sljedeće:
Promjena u kulturi i demografiji Ujedinjenog kraljevstva
Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku (ONS) Ujedinjenog kraljevstva najčešće ime koje se daje novorođenim dječacima je Muhamed u različitim varijantama (Muhammad/Mohammed/Mohammad). U naslovima, naravno, nije istaknut ovaj podatak, ali, kao i obično, đavo je u sitnicama.
Ovaj narativ datira još od 2014. Tada se takođe potegla tema imena Muhamed, u svojim varijacijama. U spornoj objavi postoje stvari koje su tačne, ali njihova interpretacija se ne može nazvati relevantnom, jer se pokušava relativizovati statistika:
“U naslovima je isticano da su Noa i Olivija najčešća imena davana novorođenoj djeci u Engleskoj i Velsu u 2021. godini – 4.525 dječaka dobilo je ime Noa, 4.167 Oliver, a 4.141 Džordž… Kod dječaka je Muhamed (Muhammad) završio tek na petom mjestu – 3.722 muške bebe dobile su to ime. Kad se, međutim, uzme u obzir da ovo ime, koje potiče od muslimanskog proroka, ima četrnaest varijacija, dobija se druga slika. Dodaju li se varijante Mohammed (na 35. mjestu, 1.619 beba) i Mohammad (na 83. mjestu, 719 beba), za ove tri varijante dobija se ukupno 6.060 beba s tim imenom, ne uzimajući u obzir ostalih 11 varijanti, što čini Muhameda najpopularnijim imenom u Engleskoj i Velsu za 2021. godinu.”
Iz britanske nacionalne kancelarije za statistiku još ranije je objašnjeno da bi ovakav vid analize podataka u krajnjem bio netačan, ako je uopšte i izvodljiv:
“Dakle, da bi se napravilo pošteno poređenje, ili sva imena treba tretirati odvojeno ili sva imena na listi treba kombinovati sa imenima koja imaju sličan pravopis. Na primjer, Martin treba kombinovati sa Martyn i Isobelle sa Isobel i Isabele i Ollie sa Oly i Oli itd.
Ako bi se primijenio ovaj drugi pristup, liste bi izgledale veoma drugačije. Ali to bi takođe zahtijevalo subjektivno donošenje odluke o tome da li se određena imena razlikuju ili ne – na primjer, pokrenulo bi pitanje da li treba ili ne treba da kombinujemo Sara sa Sarah i Anna sa Ana – neki ljudi ova imena izgovaraju na isti način, ali drugi ljudi ne.
Zadatak bi bio složen i ogroman – korišćenjem podataka iz 2015. uključivao bi preko 27.000 različitih imena za dječake i preko 35.000 različitih imena za djevojčice.”
Što se tiče popularnosti imena Muhamed, sa svim svojim varijacijama, statistika govori da je ono u top 100 u Britaniji bilo još 1924., a trend je nastavljen decenijama kasnije. Razlozi za popularnost tog imena mogu biti brojni i za to je potrebna dodatna analiza. Ono što je bitno za ovu priču, jeste da se pokušava progurati netačan narativ, koji u svojoj biti čak ima i elemente – ksenofobije.
Zbog zamjene teza, ova objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
