EU ne prijeti zatvorom onima koji „misle svojom glavom“ 

187

Diskreditacija Evropske unije, njene legislative, zakonskih normi i mnogo drugi stvari povezanih sa ovom zajednicom česta je pojava na društvenim mrežama. 

Jedan od najnovijih antiEU narativa dolazi sa Fejsbuka, gdje je u jednom postu istaknuto da EU priprema zatvor „za one koji se usude da razmišljaju“. 

„Zatvor za one koji se usude da razmišljaju – Sve je izvjesnije da će EU učiniti “govor mržnje” teškim zločinom.  Čini se da se Evropska komisija (EK) EU sprema da uključi “govor mržnje” na listu najtežih krivičnih djela i reguliše istragu i krivično gonjenje u….”, navodi se između ostalog u objavi

Stavljanje pojma govora mržnje pod znake navoda, jasno ukazuje na namjeru autora da relativizuje tu pojavu. 

Manipulativni ataci ove vrste nijesu nikakva novost, a da je i ovo samo jedan od takvih pokušaja govore nam činjenice u vezi sa stvarnim namjerama i planovima EU. 

Naime, u maju 2024. godine Evropska komisija na svom sajtu je objavila saopštenje u kojem se navodi da pozdravljaju zaključke i preporuke građana Evrope na polju borbe protiv mržnje u svim oblicima, pa i protiv govora mržnje. 

„Tačno 150 građana Evrope uputilo je 21 preporuku Evropskoj komisiji i nacionalnim vlastima u cilju borbe protiv mržnje u svim njenim oblicima i njegovanja međusobnog poštovanja tokom završne sesije Evropskog građanskog panela za borbu protiv mržnje u društvu, koja je održana od 17. do 19. maja ove godine u Briselu. Svi oblici mržnje i netrpeljivosti su nespojivi sa vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, sadržanih u Ugovoru o Evropskoj uniji“, navodi se na sajtu EK. 

U saopštenju se između ostalog navodi i:  

„Kao podrška prioritetu predsjednice Ursule fon der Lajen da izgradi evropsku demokratiju koja odgovara budućnosti, paneli evropskih građana i online alati za angažovanje građana ugrađeni su kao karakteristika demokratskog života u EU, kao jedan od ključnih ishoda Konferencija o budućnosti Evrope. Ovi paneli daju građanima glas u kreiranju politika EU“. 

Na sajtu Komisije objavljen je i dokument pod nazivom „Finalne preporuke – Panel građana Evrope“

Među ključnim preporukama izdvaja se njih pet: 

 • Zločin iz mržnje i sistem odgovora na govor mržnje  

• Uloga medija i politike  

• Digitalna i tehnologija  

• Obrazovanje  

• Učešće građana i socijalna uključenost 

„Zločin iz mržnje i sistem odgovora na govor mržnje. Preporuka 1: Jedna Evropa, jedna definicija: Kriminalizovanje govora mržnje. 

Preporučujemo da Komisija EU uspostavi raznoliku radnu grupu za ažuriranje i proširenje zajedničke definicije „nezakonitog govora mržnje“ kako bi se bolje kriminalizovalo njegovo širenje. Trenutna definicija, usvojena 2008. godine, fokusira se na rasizam i ksenofobiju, ali isključuje druge oblike mržnje, kao što su nesposobnost i diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, pola, godina i još mnogo toga. Ovaj zastarjeli termin zahtjeva hitnu reviziju kako bi odražavale inkluzivne vrijednosti našeg modernog društva. Nova, sveobuhvatna definicija je ključna za pretvaranje širenja nelegalnog govora mržnje u krivično djelo koje se goni u svim državama članicama EU“, obrazložena je ova preporuka. 

Dakle, uvidom u preporuke koje je EK usvojila a stigle su sa panela građana EU, jasno prepoznajemo namjeru da se govor mržnje kriminalizuje na način što će zakonska norma o ovom pitanju biti proširena. 

Iz svega navedenog jasno se da zaključiti da ne postoji nikakva namjera o sprječavanju slobode govora, niti njegovom kriminalizovanju. 

Zbog toga, ocjene da EU planira da ograniči slobodu govora ocjenjujemo kao manipulacije, zbog čega post sa fejsbuka dobija ocjenu manipulisanje činjenicama. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article