Svjetski ekonomski forum u Davosu magnet je za dezinformacije. Doduše one se najčešće tiču geopolitike, „zavjera protiv čovječanstva“ i rijetko su vezane za Crnu Goru. Ovoga puta, učešće premijera Milojka Spajića na ovom forumu upisalo je njega i Crnu Goru među mete dezinformacija.
Niz portala iz regiona izvijestio je o “skandaloznoj” izjavi Spajića iznijetoj na Davosu.
„Skandalozna izjava crnogorskog premijera na Davosu: Uradili smo mnogo da ruskih turista bude manje“
„SKANDAL PREMIJERA SPAJIĆA U DAVOSU Uradili smo mnogo da ruskih turista u CG bude mnogo manje“
„SPAJIĆ U DAVOSU: Kako su Crnogorci oterali Ruse“
“MILOJKO NOVI MILO! Opleo po Rusima u Davosu: “Uradili smo…” naslovi su Sputnjika, Aloa, Happy-a i Srbija Danas.
Sadržaj sa ovakvom tvrdnjom dijelio se u medijima i na društvenim mrežama. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10)
„Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je u Davosu da su crnogorske vlasti u zemlji uspjele da smanje udio turista iz Rusije i smanje zavisnost od ruskog turističkog tržišta i investicija, prenosi Aloonline.me. „Kada sam postao ministar finansija 2020. godine, nasledili smo zemlju čiju su infrastrukturu u potpunosti izgradile kompanije koje su finansirane izvan EU. Kao turistička zemlja, svake godine primamo milione turista, a većina njih dolazi iz Rusije. I investitori su bili skoro isključivo van EU”, rekao je Spajić“, navodi se u tekstu koji je objavila crnogorska ispostava tabloida Aalo, a koji su prenijeli Sputnjik, IN4S….
Spajić ovih dana učestvuje na forumu koji je okupio brojne svjetske i regionalne lidere i govorio je na jednom od panela koji se tiču ekonomije i EU. Snimak čitavog panela se može naći i na Jutjubu.
A šta je to Spajić rekao i na kakvo je pitanje odgovarao?
Moderatorka panela postavila je Spajiću sljedeće pitanje:
„Većina zemlja Zapadnog Balkana je nekako zaglavljena u procesu i čekaonici, cijelu generaciju, to je veoma dug period. Ruska invazija na Ukrajinu dala je novi momentum procesu pristupanja EU, i Crna Gora se gleda kao jedan od kandidata sa najboljim rezultatima. Kakav ekonomski argument vi koristite da uvjerite Brisel da treba da ubrza proces?“.
Premijer je onda objasnio kako mu je bilo začuđujuće kako Crnoj Gori i drugim zemljama Zapadnog Balkana fali ekonomske povezanosti sa EU.
„Kao neko ko dolazi iz privatnog sektora bilo je začuđujuće vidjeti da Crnoj Gori i nekim drugim državama Zapadnog Balkana fali ekonomska povezanost sa EU. Kada sam postao ministar finansija 2020. naslijedili smo državu čiju su infrastrukturu u potpunosti izgradile kompanije i finansijeri izvan EU. Kao turistička zemlja koja svake godine prima milione turista, većina turista je dolazila iz Rusije. I investitori su bili skoro isključivo van EU. A geografski smo veoma blizu geografskom centru Evrope, koristimo euro itd. Čudno je, okruženi smo Evropskom unijom, čudno je imati takvu državu. To smo promijenili. Sada je broj ruskih turista 7-8 odsto, to je značajno manja zavisnost od ruskog tržišta za turizam. Ono je postalo zamjenjivo, više nego što je to ranije bio slučaj. Zavisnost se mnogo smanjila. Za infrastrukturu smo konačni potpisali sa EIB veliki investicioni dogovor za našu željeznicu. To je prvi put da dobijamo tako veliku investiciju iz Evrope“ rekao je Spajić.
Dakle, premijer nije govorio ni o kakvom tjeranju ruskih turista već o smanjenju zavisnosti od tržišta van EU i okretanju evropskom tržištu.
Crna Gora je još 2007. godine sa EU potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je međunarodni ugovor između države potpisnice i Evropske unije (EU) kojim je uspostavljen pravni okvir za uzajamnu saradnju i postepeno približavanje evropskim standardima. Sporazumom se regulišu obaveze zemlje budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, prvenstveno u pogledu donošenja određenih zakona i njihove implementacije, kao i ispunjenja određenih standarda u domenu kvaliteta državne uprave i kapaciteta institucija. Evropska unija, sa svoje strane, znatno olakšava pristup svojem tržištu kompanijama iz zemlje potpisnice, pruža tehničku i finansijsku podršku iz pristupnih fondova Unije. Dakle, Crna Gora je 2007. godine potpisala da će usklađivati zakone i sa zakonima EU, odnosno da je EU njen ključni partner – politički i ekonomski, kojem želi da se priključi.
Da Spajić nije govorio o „teranju Rusa“ i „mnogo toga urađenog da ruskih turista bude manje“ već o smanjenju zavisnosti od tržišta i ekonomija koje nisu dio EU, čiji član Crna Gora želi da bude potvrđuje i citat iz odgovora na isto pitanje, a koji su mediji i pojedinci na društvenim mrežama „previdjeli“, odnosno izostavili:
„Crna Gora je bila više kao Mongolija ili Kazahstan po ekonomskoj strukturi, a geopolitički i strateški okrenuta ka Briselu. Takva diskrepanca ne funkcioniše na duge staze. Ako želite da budete dio kluba morate to biti i ekonomski i vrijednosno“, naveo je premijer Spajić.
EU i njene članice nerijetko kritikuju i izražavaju zabrinutost zbog investicija koje dolaze van EU a nisu transparentne, kao što je to bio slučaj sa crnogorskim programom ekonomskog državljanstva za koji je Evropska komisija tražila ukidanje zbog rizika od korupcije i pranja novca.
Crna Gora od ranije ima problem sa učešćem kapitala iz autoritarnih, hibridnih režima u direktnim stranim investicijama, i upravo je to ono o čemu je Spajić govorio kad je rekao da se mora i ekonomski i vrijednosno biti okrenut ka EU.
Dakle, niti je premijer govorio o “teranju Rusa” niti da se radilo da se smanji broj ruskih turista, već o okretanju ekonomije i tržišta ka Evropskoj uniji, odnosno manjoj zavisnosti od tržišta koja nisu u EU čiji član Crna Gora pokušava da postane.
S obzirom na to da je Spajićeva izjava istrgnuta iz konteksta, objave portala i na društvenim mrežama dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama. Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Takođe, ove objave dobijaju i ocjenu dezinformacija. Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Edit: 18.1.2024.
Portal Kurir objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
Edit: 19.1.2024.
Portal Alo objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
