Tvrdnje o korona virusu koje saopštavaju ljekari većina građana često uzima bez rezerve, jer se radi o medicinskim radnicima. Ipak, od početka pandemije se pokazalo da su upravo zdravstveni radnici najopasniji dezinformatori.
Na protestu građana protiv COVID-19 mjera u Podgorici govorio je vaskularni hirurg Nikola Fatić, nekadašnji ljekar KCCG.
Na početku svog izlaganja koje se Fejsbukom dijeli kao inspirativan govor boraca za slobodu, Fatić kaže da je prisutne na protestu okupila jedna ideja, a to je da slobodu vole više od života. Opisujući mjere kao represivne, on kaže:
„Preživjećemo COVID, ne brinite, ali ne znam hoćemo li preživjeti mjere koje su nelogične, netačne i nemaju nikakve veze niti sa medicinom niti sa naukom.“
Iako je polemika o mjerama koje su na snazi i njihovoj logičnosti prisutna ne samo u crnogorskoj javnosti, već i šire,ono što se sa sigurnošću može tvrditi je da mjere itekako imaju veze sa medicinom – naročito one koje se odnose na nošenje maske, održavanje higijene ruku i održavanje fizičke distance. Dok se o mjerama koje ograničavaju boravak u jednoj zatvorenoj prostoriji, a drugoj ne, može polemisati, trojka „distanca, ruke, maska“ ne bi smjela biti pod znakom pitanja.
Maske se, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, koriste kao dio sveobuhvatne strategije za suzbijanje prenošenja virusa i to zbog poznatih informacija o koronavirusu – prenosi se sa osobe na osobu kapljično, putem kijanja, kašljanja ili izdaha, zbog čega se nošenje maske nameće kao više nego logična mjera.
Doktor Fatić dalje sugeriše da zdravstveni radnici kažu da su vakcinisani zaštićeni i da ne govore da i vakcinisani i nevakcinisani šire virus:
„Ako su vakcinisani zaštićeni i ne prenose virus, zašto dozvoljavate da samo 100 ljudi može da uđe u zatvoreni prostor, zašto ne kažete da i vakcinisani i nevakcinisani šire virus, da mogu da obole od simptomatske korone i da mogu da imaju postkovid?“
Ni ova Fatićeva tvrdnja nije tačna – preciznije, iz Instituta za javno zdravlje su javno kazali da se koronavirusom mogu zaraziti i vakcinisane osobe.
“Od samog početka smo govorili da apsolutna zaštita protiv Kovida-19 i obolijevanja ne postoji. U specifikacijama vakcina, kada je prošle godine vladao „Vuhanski divlji soj“, efikasnost vakcina se kretala od 79.5 do 96 procenata – nije postojala apsolutna zaštita. U ovom trenutku, kada vlada Delta soj, tu efikasnost vakcina procjenjujemo na još jednom nižem nivou“, navodi Galić i dodaje da učinkovitost vakcina povećava poštovanje epidemioloških mjera”, saopštio je direktor Instituta dr Igor Galić.
Sa početkom masovne vakcinacije u svijetu naučnici su prenijeli ono što su u tom trenutku sa sigurnošću znali – vakcine su pokazale visok stepen efikasnosti u sprečavanju razvijanja ozbiljne kliničke slike ili smrtnog ishoda u slučaju zaraze, za šta svakako postoji šansa.
Iz SZO je još u junu saopšteno da se novi soj virusa, delta, najprenosivija varijanta do sada, dvostruko zaraznija od prvog soja, kao i da se slučajevi i hospitalizacije povećavaju u mnogim zemljama svijeta, a da je u velikom broju registrovana nova varijanta virusa.
„Dobra vijest je da se čini da je većina vakcina koje danas koristimo u svijetu efikasna u sprečavanju teške bolesti od delta soja i drugih varijanti trenutno prisutnih. Ali, iako je manja vjerovatnoća da će vakcinisani biti hospitalizovani zbog bolesti, to ne znači da treba da odustanu od zaštite: oni se i dalje mogu razboljeti od virusa i prenijeti ga na druge“, jasni su predstavnici struke.
U pokušaju da aktuelizuje već poznatu teoriju da ljude zapravo ne ubija korona i da su preminuli samo bili zaraženi koronom, on podsjeća da je od početka maja do avgusta 85% preminulih bilo nevakcinisano:
„Ali je 15-20% bilo vakcinisano. Od tih 85%, njih 95% su bili starosne dobi od 70 do 90 godina, to je očekivani životni vijek u Crnoj Gori. Statistiku treba pažljivo tumačiti i ne treba je zloupotrebljavati u cilju širenja panike.“
Iako je među skoro 1.850 žrtava od početka pandemije, najviše njih imalo između 70 i 79 godina, a više od 80 odsto bilo starije od 60 godina, koronavirus sve češće uzima živote mladih osoba, u velikoj mjeri nevakcinisanih.
Iz Instituta za javno zdravlje su u izjavi za medije pojasnili da je prosječna starost preminulih od početka epidemije 72 godine. Međutim, u posljednjih mjesec i po, starosna granica se smanjuje. Da statistiku zaista ne treba zloupotrebljavati govori i podatak da je u Crnoj Gori za mjesec i po od korone preminulo sedam osoba mlađih od 40 godina. Ovo još jednom potvrđuju opravdanost upozorenja stručnjaka – novi delta soj virusa je agresivan i rizičniji u odnosu na prethodne:
„Imamo veći udio mlađe populacije među umrlima u odnosu na prethodni period ili period kada su bili dominantni drugi sojevi. Od preminule 22 osobe u starosnoj grupi za dob od 30-39 godina, njih šest je izgubilo život od početka avgusta do danas. Riječ je o nevakcinisanim osobama. Upravo je među osobama između 30 i 39 godine procentualno najviše oboljelih. Zato podsjećamo na veoma visoku djelotvornost vakcina kada je u pitanju sprečavanje teže forme bolesti i fatalnih ishoda. Poruka je jasna, vakcinišite se“, poručuju iz IJZ.
Najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje govore da su svi preminuli od posljedica COVID-19, mlađi od 40 godina, bili nevakcinisani protiv te bolesti.
Ovu objavu ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje. Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
