Sve prisutnija pojava u internet prostoru jeste promovisanje sumnjivih proizvoda ili usluga koje nam navodno preporučuju osobe iz javnog života Crne Gore.
Posljednjih dana mogu se uočiti objave sa senzacionalističkim naslovima, koje targetiraju više javnih ličnosti, dominatno novinare, ali i političare, a zloupotrijebljen je vizuelni identitet portala CDM, kao i Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Sa Fejsbuk stranice “Football in Lebanon – Chido” podijeljen je članak naizgled objavljen na portalu CDM, a u kojoj se pompezno najavljuje izjava novinarke Tamare Nikčević.
“Tamara Nikčević nije znala da je mikrofon uključen, opraštamo se od njega zauvijek. Ovo je tužan dan za Crnu Goru”, navodi se u objavi.
U drugoj objavi sa iste Fejsbuk stranice, u sličnom kontekstu se spominje i bivši poslanik i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), Petar Ivanović.
U objavi piše da “Centralna banka Crne Gore tuži Petar Ivanović zbog izjave koje je dao u programu uživo na televiziji”.
Zabilježili smo još jedan primjer takvog teksta, u kojem je u naslovnoj konstrukciji izmijenjen samo akter i naveden novinar Dražen Živković.
Izmišljena pitanja i odgovori
Tekstovi ne otkrivaju nikakvu istinu, kako se tvrdi u objavama, niti kompromituju Tamaru Nikčević, Petra Ivanovića i Dražena Živkovića, jer su u potpunosti izmišljeni i zapravo služe kao “mamac” za internet prevaru, odnosno ulaganje u sumnjive transakcije bitcoina navodno putem platforme “Nearest Edge”.
Sadržaj sva tri teksta je identičan, osim što se mijenja “protagonista” i zasniva se na navodnim intervjuima Nikčevićke, Ivanovića i Živkovića.
U tekstovima su zluopotrijebljeni i novinarka RTCG-a, Slavica Kruščić Vasović, kao i novinar i urednik portala Antena M, Darko Šuković, ali i nekadašnja novinarka Milica Minić koji su navodno intervjuisali Tamaru Nikčević, Dražena Živkovića i Petra Ivanovića, te i sami preporučili platformu “Nearest Edge”.
Postavili su istovjetno pitanje:
“Samo podsetnik da smo uživo. Svi naši gledaoci su čuli da se obogaćujete pomoću Nearest Edge platforme. Sada nema izbora – recite običnim ljudima u Crna Gora kako i oni mogu zaraditi novac. Ili, možda milioneri ne mare za obične ljude?”
Izjave koje su navodno dali Nikčević, Živković i Ivanović otkrivaju brz načina za zaradu novca, a cijeli sadržaj intervjua koncipiran je tako da promoviše softver za trgovanje kriptovalutama “Nearest Edge”.
Ukoliko kliknemo na ponuđeni link dolazimo i do sajta krajnje sumnjivog sadržaja, koji je po svemu sudeći kompjuterski generisan.
Zvanični sajt istog domena izgleda znatno drugačije.
Gramatičke greške, nelogičnosti
Iako internet stranica sa koje su podijeljeni tekstovi ima isti vizuelni identitet portala CDM-a, domen sa kojeg su sporni tekstovi objavljeni je izmijenjen i nije adresa koju koristi CDM.
Takođe, font naslova i objave je drugačiji u odnosu na onaj koji se koristi na portalu CDM, a pored toga, tekstovi su objavljeni na ćirilici. Tekstovi objavljeni na CDM-u vidljivi su samo na latiničnom pismu.
Može se uočiti i nekonzistentnost u stilu pisanja. Tako, u objavi koja se odnosi na Tamaru Nikčević primjetno je da se često oslovljava u muškom rodu, čak i u samom naslovu, kao i da se koristi ekavica.
Interesantno je da se svaki pokušaj da se odabere neka druga rubrika na navodnom sajtu CDM-a završava bezuspješno.
Na stranici na Fejsbuku “Football In Lebanon –Chido”, sa koje su podijeljene sporne objave, nije moguće utvrditi gdje je registrovana. Ipak, istaknut je broj telefona, čiji pozivni broj pripada Libanu.
Jasno je da je sadržaj u potpunosti izmišljen u cilju za promocije nepouzdanog sajta za trgovinu kriptovalutama.
Tamara Nikčević, Petar Ivanović i Dražen Živković samo su u nizu javnih ličnosti, čiji lik i djelo su zloupotrijebljeni u marketinške svrhe.
Osim njih, meta ovakvih reklama bili su i novinarka i voditeljka Marija Razić, novinar i voditelj Ananije Jovanović, kao i njihove koleginice iz regiona, voditeljke N1 Tatjana Aleksić i Sanela Dujković.
Kako prepoznati lažne oglase?
S obzirom na sve učestalije sadržaje ovog tipa, evo nekoliko preporuka kako ih prepoznati:
- Sajtovi koji nude određeni proizvod uglavnom su takozvani – lenderi, jednostrani sajtovi, koji nemaju drugi sadržaj
- Klikom na bilo koju od ponuđenih opcija, pretraga vodi do linka za kupovinu proizvoda
- Gotovo uvijek se nudi 50% popusta
- Gotovo uvijek se radi o “šansi koja se ne propušta”
- Sadržaj je pun jezičkih nelogičnosti i djeluje kao da je generički preveden sa drugog jezika
- Brojke koje se pominju su obično predimenzionirane
Sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
