Huti zadaju probleme velikim brodskim kompanijama već neko vrijeme tako što napadaju brodove koji prolaze pored obala Jemena.
Kako to obično biva, ovakvi sukobi i napadi proizvode niz dezinformacija na društvenim mrežama, pa smo tako morali raskrinkati tvrdnje da su Huti potopili američki ratni brod „USS Bonhomme Richard“ koji se zapravo zapalio 2020.
Sličnu stvar zapazili smo ponovo na društvenim mrežama gdje se dijeli video broda koji tone uz tvrdnje da je to britanski trgovački brod kojeg su Huti potopili.
„Jemenski Huti potopili su britanski trgovački brod u Crvenom moru“, kaže se u opisu objave (arhivirano ovdje).
I ovaj video je, kao što je to slučaj i sa navodno potopljenim američkim ratnim brodom, iz 2020. I ni on ne prikazuje brod koji tone zbog bilo kakvog raketnog napada.
U pitanju je, kako smo zaključili pretragom fotografije izvučene iz videa, brod „Stellar Banner“, koji bio vlasništvo kompanije Polaris Shipping a koji je, zbog toga dotrajalosti i oštećena namjerno potopljen kod Brazila u junu 2020. Tekstove o tome, kao i video zapise tog događaja možete pronaći širom interneta.
„Ogromni nosač ruda Stellar Banner koji je u vlasništvu Polaris Shippinga iz Koreje potopljen je kod brazilske obale nakon što je inspekcija trupa pokazala da nije u stanju za plovidbu“, kaže se u članku koji prepričava sudbinu broda.
Huti nedavno jesu napali britanski brod, Rubymar, i za njega se tvrdilo da je potonuo, međutim BBC je objavio snimak na kojem se vidi da brod, jedva, ali ipak stoji na površini. Rubymar je u ponedjeljak pogođen sa dva projektila, a posada je evakuisana u Đibuti.
Svakako, video koji se dijeli na Fejsbuku ne prikazuje napadnuti trgovački brod, već, kako smo pojasnili potapanje sasvim drugog broda u Brazilu 2020. Zbog toga objave na Fejsbuku ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
