Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS), Karim Kan, podnio je zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, kao i lidera Hamasa zbog ratnih zločina. Neki regionalni mediji su tu informaciju pogrešno prenijeli, kao što smo već pisali, a netačni navodi se nastavljaju.  

Jedan regionalni portal objavio je tekst, koji su podijelili neki korisnici na Fejsbuku. U naslovu se kaže: (1, 2, 3) (arhivirano: 1, 2, 3

Međunarodni krivični sud: Netanjahu će biti suočen sa „doživotnim zatvorom“ zbog ratnih zločina u Gazi 

U tekstu se navodi: 

Izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu preti doživotna robija zbog počinjenja niza gnusnih ratnih zločina u Gazi, upozorio je ove sedmice Međunarodni krivični sud (MKS). 

Kao što smo već pisali:  

Procedure Međunarodnog krivičnog suda u Hagu nalažu da tužilac mora da zatraži naloge od pretpretresnog vijeća koje čini troje sudija. Ukoliko se sudije slože da postoje “razumni razlozi” za vjerovanje da su počinjeni ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti, izdaće nalog za hapšenje izraelskog premijera i ministra odbrane, kao i lidera Hamasa, što u ovom trenutku još uvijek nije učinjeno.” 

Kako prenose mediji, za tu proceduru je obično oko dva mjeseca, što znači da MKS nije mogao “upozoriti” da Netanjahua čeka doživotna.  

CNN citira MKS i prenosi:  

“Nakon donošenja presude, optuženi može biti osuđen na kaznu zatvora do 30 godina. U izuzetnim okolnostima može se izreći i doživotna robija.” 

Ako se Netanjahu, njegov ministar odbrane Joav Galant, kao i lideri Hamasa ikada nađu pred sudijama MKS, slijedi im suđenje, suočavanje argumenata a tek onda presuda. Naravno, sve u skladu sa principom prezumpcije nevinosti, upisane i u Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, član 11.  

S obzirom na to da MKS nije rekao da Netanjahuu prijeti doživotni zatvor, sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article