Postoji mnogo toga što NATO može pružiti (i pruža) Ukrajini kao pomoć u ratu sa Rusijom. Međutim, u javnosti se često pogrešno interpretira ta pomoć, kao i poruke koje dolaze od zvaničnika Alijanse.
Jedna od njih je i poruka generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga (kojeg će od oktobra naslijediti novoizabrani generalni sekretar Mark Rute) o odlučnosti Alijase da pruži dodatnu podršku Ukrajini – koja je u pojedinim medijima, kao i na društvenim mrežama, pogrešno interpretirana.
“ (…) Stoltenberg je takođe najavio da će isporuke oružja Kijevu postati obavezne za zemlje NATO, kao i da će ih koordinisati komandne strukture Alijanse pod rukovodstvom generala Kristofera Kavolija”, piše u tekstu portala Sputnik naslovljenom “ Stoltenberg otkrio koji uslov Ukrajina mora da ispuni za članstvo u NATO”.
Informacija da je Stoltenberg najavio da će isporuke oružja Kijevu postati obavezne za zemlje NATO-a našla se i na društvenoj mreži Facebook.
Tačno je da je NATO najavio da će preuzeti veću ulogu u koordinaciji snabdijevanja Ukrajine oružjem, pomažući joj tako u odbrani od ruskih napada.
Ministri odbrane NATO-a odobrili su 14. juna plan koji predviđa da Ukrajini bude osigurana dugoročna pomoć za očuvanje sigurnosti i vojna obuka, nakon višemjesečnih odlaganja zapadne pomoći u vidu novca, oružja i municije.
Međutim, ne i da će isporuke oružja Kijevu postati obavezne za sve članice.
Stoltenberg ništa slično nije rekao, a to prije svega potvrđuje i pretraga na internetu, na maternjem i engleskom jeziku, kao i pretraga medijskih izvještaja, te zvaničnih kanala komunikacije NATO-a.
Zabunu je, po svemu sudeći, unijela izjava portparola Kremlja Dimitri Peskova, koji je kazao da “prijedlog Stoltenberga da isporuka oružja Ukrajini bude obavezna za zemlje članice NATO-a, čak i ako bude prihvaćen, neće ništa promijeniti”, prenijela je ruska novinska agencija Tass.
Međutim, takvog prijedloga nije ni bilo.
Rojtes je ukazao u svojoj analizi da je Stoltenbergova izjava da će pomoć Ukrajini biti obavezna za članice NATO saveza zapravo izvučena iz konteksta kada je na konferenciji za štampu izrazio žaljenje zbog kašnjenja pojedinih država u pružanju pomoći Ukrajini.
“Vidjeli smo da je Sjedinjenim Američkim Državama trebalo šest mjeseci da dogovore dodatna sredstva za Ukrajinu. Takođe smo vidjeli da neka obećanja koja su dali evropski saveznici nisu ispunjena. A ako ovo pretvorimo u obavezu NATO-a, a ne u dobrovoljne doprinose, naravno da će postati robusniji, pouzdaniji. I zbog svih ovih razloga, vjerujem da će jača uloga NATO-a pomoći Ukrajini da dobije predvidljivost koja joj je potrebna”, navedeno je na veb sajtu NATO-a.
Portparol NATO-a je, u izjavi za Rojters, rekao da je tvrdnja o obavezi isporučivanja oružja Ukrajini za sve članice alijanse lažna.
Činjenica je da su neke države odbile da ukažu vojnu pomoć Ukrajini, poput Mađarske, a da Alijansa ne može obavezati države članice na takvu odluku.
Primjer je Mađarska, koja je ujedno i članica NATO-a. Njen premijer, Viktor Orban, koji je održavao bliske veze sa Rusijom, odbio je da pošalje oružje Ukrajini. Orban je dodatno najavio da Budimpešta neće učestvovati u obezbjeđivanju sredstava za godišnji fond za podršku Ukrajini koji Stoltenberg želi da uspostavi.
NATO je uspostavio mnogo zajedničkih fondova, međutim ne doniraju svi saveznici za te fondove, niti je to njihova obaveza.
Zbog svega prethodno navedenog označenim objavama dajemo ocjenu lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
