Neizostavan element protesta i masovnih skupova, osim brojnih pristalica, su i subjektivna tumačenja događaja, kao i dezinformacije, a ovog puta je Brazil njihov epicentar.
Na društvenim mrežama se proširila vijest u protestima o kojima, kako se tvrdi u objavama, mediji ne izvještavaju (1, 2, 3, 4):
“Brazilci se ne predaju. Glavni mediji pokušavaju ućutkati brazilski narod odbijanjem da izvještavaju o masovnim protestima koji traju do danas”.
U objavi je prikazan navodni video sa protesta na kojem se primjećuju zastave Brazila i transparenti na brazilskom, a koji je izvorno objavljen na jednom Tik Tok nalogu. Međutim, na osnovu snimljenih obilježja nije moguće potvrditi autentičnost videa.
Nakon održanih predsjedničkih izbora u Brazilu, rezultati su presudili – ljevica je pobijedila ljevicu, a dotadašnji predsjednik, Žair Bolsonaro je trebalo da preda ovlašćenja Luiz Injasiju Lula da Silvi.
Osim promjene vlasti, izbori su rezultirali masovnim protestima, Nju Jork Tajms je izvijestio javnost da su građani, nakon što je Bolsonaro priznao poraz, izašli na ulice više brazilskih gradova, noseći zastave države i bojkotujući legitimitet izbora. Prema pisanju ovog medija, protestanti bojkotuju zbog načina na koji su izbori održani, brojnih nepravilnosti i krađe glasova.
Građani su iznijeli više zahtjeva, odnosno da bi Vojska trebalo da preuzme kontrolu na ulicama, Kongres i Vrhovni sud bi trebalo da se raspusti, tražeći da predsjednik Bolsonaro ostane na vlasti, barem do sticanja uslova da se održe novi izbori.
Bolsonaro je u dvominutom govoru je saopštio da su demonstracije proizvod “ogorčenja i osjećanja nepravde zbog izbornog procesa”, te da su „mirni protesti uvijek dobrodošli, prenosi brazilski Globo.
Rojters je izvijestio da su u četvrtak, 3. novembra svi savezne puteve bili blokirani, kao i da su građani i dalje djelimično blokirali auto puteve na 24 lokacije prema pet država.
Drugi svjetski mediji poput Gazeta do Povo, Bi Bi Si, Politiko, Euro Njuz takođe su izvijestili o dešavanjima u Brazilu.
Jasno je da tvrdnja o cenzurisanju medijskog sadržaja nije istinita, te da brojni nacionalni i internacionalni mediji objavljuju informacije o aktuelnoj situaciji u Brazilu, zbog čega pomenute Fejsbuk objave ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
