Jedna od đačkih muka u ranim danima vjerovatno jesu lekcije iz geografije: šta je, odnosno gdje je Austrija, a gdje Australija. Ovih dana društvenim mrežama kruži tvrdnja da nijesu samo đaci zbunjeni, već i putnici, te da u Salcburgu postoji šalter za sve one koji su promašili polovinu svijeta i koji su umjesto na sami jug planete, doputovali u srce Evrope.
Do našeg govornog područja stigla je objava, koja glasi:
“Ako imate los dan – samo se sjetite da na aerodromu u Salzburg-u postoji salter za ljude koji su doputovali u Austrju umjesto u Australiju”
U Salcburgu ne postoji takav šalter. Radi se o reklami kompanije koja se bavi telekomunikacijama, a koja je do prije dvije godine “krasila” aerodrom u Salcburgu i to u dijelu gdje se kupi prtljag. Iz kompanije je za Full fact saopšteno:
„Cilj ovog oglasa bio je da se poznata konfuzija između Australije i Austrije iskoristi kao povod da se prikaže priča o vanrednim situacijama koju naša austrijska kompanija zna da riješi pomoću tehničke kompetentnosti… za hitne pozive. Ovo je bio čisto reklamni bilbord, a ne demo aplikacija uživo gdje je neko zaista mogao da uputi hitni poziv.”
U priču su se uključili i mediji koji su provjerili da li putnici zaista promaše Australiju za Austriju. The Local piše:
“Iako je istina da ljudi ponekad miješaju Austriju sa Australijom, nikada nijesmo čuli ni za jednog putnika koji je greškom sletio u Austriju umjesto u Australiju”, rekla je portparolka aerodroma u Salcburgu za The Local. “Definitivno nema službe za pomoć u Salcburgu za takve putnike, jer se to jednostavno nikada ne dešava.“
The Local je provjerio i sa aerodromom u Beču i dobili su isti odgovor: nikada se nije desilo da je neko zalutao u Austriju, umjesto u Australiju.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
