Da li ste do sada naišli na reklamu i proizvod koji obećava da će riješiti sve vaše zdravstvene probleme? Da li je u tom tekstu kao izvor naveden doktor, specijalista, ili istraživanje nekog instituta?
Nerijetko se radi o internet prevarama, ili izmišljenim tekstovima koji promovišu razne preparate. Ovog puta, u pitanju je čaj koji navodno rješava neplodnost. U spornoj objavi se navodi:
Ovaj lijek je pomogao ženi da zatrudni za tri mjeseca…
U tekstu se dalje navodi analiza izvjesnog prof. Borislava Kneževića, specijaliste za reprodukciju, profesora ginekologije na Univerzitetu u Beogradu. Prof. Borislava Kneževića ginekologa nemoguće je pronaći na internetu. Obrnutom pretragom fotografije Kneževića dolazimo do sličnog teksta u ruskim medijima, gdje je ista osoba sa fotografije potpisana kao Dmitrij Konev, traumatolog.
To navodi na zaključak da je u pitanju izmišljena osoba, odnosno da Knežević ginekolog ne postoji.
Sporno u pomenutoj objavi je i to što stranica na kojoj je postavljen navodni intervju sa Kneževićem liči na srpski N1. Tu je logo, kao i fotografija iz studija na kojoj je novinarka Tatjana Aleksić. Njena fotografija je u jednom momentu u dvoplanu, uz fotografiju nepostojećeg Kneževića, što bi trebalo da ukaže na to da je ona radila intervju, iako se njeno ime nigdje ne pominje.
Raskrinkavanje je kontaktiralo Tatjanu Aleksić koja je, pretpostavljate, objasnila da je u pitanju manipulacija.
“U pitanju je čista manipulacija i to nema veze sa sa mnom ili televizijom za koju radim. Neko pokušava da iskoristi kredibilitet N1 za promocju svojih proizvoda. Pozivam ljude da paze šta čitaju, da ne nasjedaju na ovakve stvari, te da u zaglavlju obrate pažnju na izvor linka. Mi ćemo preduzeti pravne radnje koje nam budu na raspolaganju”, kazala je ona za Raskrinkavanje.
To nije prvi put da se regionalni novinari i mediji koriste u manipulativne ili lažne marketinške svrhe. Nedavno je u crnogorskim medijima osvanula priča o nekadašnjem novinaru Vijesti, koji je imao istu sudbinu kao Aleksić.
U Bosni i Hercegovini, kroz isto je prošla voditeljka N1.
Kako prepoznati lažne oglase
Onlajn marketing je često neregulisano podneblje, gdje postoji prostor za ovakve manipulacije i obično se ne može ući u trag oglašivaču.
Stranice na kojima se reklamiraju ovakvi proizvodi uglavnom su tzv. lenderi ili landing pages, odnosno jednostrane web stranice. Ukoliko pokušate da kliknete na bilo koju od kategorija, shvatićete da drugi sadržaj ne postoji i pretraga vodi najčešće do linka za kupovinu.
Takođe, simptomatično za ovakve stranice je da gotovo uvijek nude 50 odsto popusta na proizvode, te da se uvijek radi “o šansi koju ne smijete propustiti”.
Sadržaj tekstova na tim stranicama je pun jezičkih nelogičnosti, što može značiti da je generički preveden sa drugog jezika. Lajt motiv je u 90 odsto slučajeva isti – farmaceutske kuće i ljekovi koji su u ponudi – truju, probajte baš ovaj prirodni preparat…
Ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
