O aktuelnim dešavanjima pored mejnstrim medija, često se možemo informisti uz pomoć fotografija ili video snimaka građana na društvenim mrežama. Problem kod ovih drugih je međutim, što one često budu obrađene i izmanipulisane. Tako se ovih dana šire tvrdnje kako CNN obmanjuje javnost prilikom izvještavanja o dešavanjima u ratom pogođenoj Ukrajini.
Jedan korisnik Fejsbuka navodno je objavio dokaz da je CNN tom prilikom izvještavanja prikazao arhivirani materijal eksplozije iz 2015. godine. Kolaž koji je sada dostupan na internetu sadrži logo te medijske kuće uz natpis ,,Vatrena, ali uglavnom mirna eksplozija u Ukrajini.” Takođe, tu je prikazan i lik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Džozefa Bajdena u društvu supruge Džil i njihovog psa, dok u pozadini bukti vatra. Pretpostavljamo u cilju simbolične poruke.
Više nije FAKE news, sad je komedija.
Slične objave našle su se na Tviteru i drugim stranicama na Fejsbuku, uz apel da medijima ne treba vjerovati.
Međutim, kako su to prethodno istražili AFP i Raskrinkavanje.ba, ovakve tvrdnje su neistinite što je utvrdio i Rojters.
Faktčekeri su pretragom na sajtu TinEye.com utvrdili da se takva fotografija na interentu ne pojavljuje prije 24. februara 2022. godine, što se podudara sa riječima ispisanim na originalu, odnosno da je fotografiju CNN-u ustupio ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski onog dana kada je rat u toj zemlji i počeo.
Istraživanjem je utvrđeno da je kajron koji se vidi na fotografiji izdvojen iz mimova, a odnosi se na riječi koje su stajale na ekranu dok je reporter CNN-a uživo izvještavao o nasilju u Kenoshi u avgustu 2020. godine. Takav propust ostao je zabilježen.
Nadalje, siluete predsjednika SAD, njegove žene i ljubimca preuzete su sa AP-a što se može protumačiti kao poruka o ,,prstima” Amerike u ukrajinskoj krizi, time i zaključiti da je u pitanju fotomontaža.
Na osnovu pomenutih činjenica, utvrđujemo da CNN nije iskoristio fotografije ili snimke eksplozije iz 2015. godine predstavljajući ih kao materijal iz rata u Ukrajini. Kada se pogleda kolaž, jasno je da su predstavljeni elementi preuzeti iz različitih događaja, što je na kraju rezultiralo time da se na društvenim mrežama plasira ova potpuno lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
