Od početka rata u Ukrajini slušamo razloge kojima se ruska agresija na susjednu zemlju pokušava opravdati. Nerijetko (pro)ruski propagandisti sami kreiraju narativ, za koji dobijaju salve pohvala jer su navodno “raskrinkali” neku veliku zavjeru, ili pronašli rupu u međunarodnom pravu.
Jedna takva objava osvanula je na kanalu čovjeka, koji je prepoznat po širenju dezinformacija i lažnih vijesti. Njegova interpretacija rata u Ukrajini je višeslojna:
Za pravno nepismene: po članu 106 Povelje OUN, Rusija ima pravo da bez objave rata interveniše u SVIM DRŽAVAMA KOJE SU BILE NA STRANI NACIZMA U PERIODU 1939-1945.Dalje, teritorija bivše sovjetske socijalističke republike Ukrajine je ostala BEZ MEĐUNARODNOG PRIZNANJA SVOJIH
GRANICA U UN, a postojanje državnosti su konačno izgubili ruskim povlačenjem priznanja dan uoči SVO. SVE ŠTO RUSIJA RADI DANAS, JE POTPUNO U SKLADU SA NORMAMA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA.
Ova objava brzo se proširila društvenim mrežama.
Član 107
U članu 106 Povelje UN-a ne stoji ono o čemu autor govori. On se poziva na član 107 u kojem se kaže:
“Ništa u ovoj Povelji ne obesnažuje niti spriječava akciju u odnosima na ma koju državu koja je za vrjieme drugog svjetskog rata bila neprijatelj bilo koje države potpisnice ove Povelje, preduzetu ili odobrenu — kao posljedicu tog rata — od vlada odgovornih za takvu akciju.”
Čak ni tako šturo objašnjen Član 107 u spornoj objavi ne opravdava rusku agresiju. Ukrajina za vrijeme Drugog svjetskog rata nije bila neprijatelj nijedne potpisnice Povelje, već je sa Rusijom bila članica SSSR-a. Pritom je i jedna od 50 zemalja koje se smatraju osnivačima UN-a.
Analizom Člana 107 dolazi se do zaključka da Rusija svakako ne može preduzeti akciju, jer ne postoji posljedica od Drugog svjetskog rata.
Takozvana “Klauzula o neprijateljskim državama” (sadržana u članu 53 i 107) svakako je postala anahrona i nepotrebna, kako to kažu pravni stručnjaci. Iako je Japan pokrenuo inicijativu za njeno isključivanje iz Povelje, to se nije dogodilo zbog, kako se navodi, kompleksnog načina donošenja odluka. Iz japanskog ministarstva vanjskih poslova tada je objašnjeno da ih klauzula u kojoj su opisani kao “neprijatelji” čini izopštenim. Podršku su dobili od Italije i Rumunije, na koje se ona takođe odnosi, a koje su zajedno sa Japanom bile na drugoj strani Drugog svjetskog rata.
Granice Ukrajine
Ukrajina je na referendumu krajem 1991., sa oko 90 odsto glasala za istupanje iz SSSR-a, koji je bio u fazi raspada. Njene granice utvrđene su po principu uti possidetis juris. To znači da “nove države imaju granice administrativnih jedinica iz kojih su nastale, a nakon raspuštanja prethodne države”. Prevedeno – ostaju u gabaritima u kojima su i bile u nekadašnjoj zajednici.
Rusija i Ukrajina su potpisale Sporazum o granici 2003. On je registrovan u UN 2016.
O granicama Ukrajine već smo pisali.
Takođe, UN ne priznaje države i vlade, samim tim ni njihove granice, već samo prima u članstvo, što jasno piše na sajKtu UN-a.
Ugovori o nenapadanju
Nezavisnost Ukrajine među prvima je čestitao predsjednik Rusije, Boris Jeljcin, dan nakon ukrajinskog referenduma. Zatim su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina potpisale Sporazum o zajednici nezavisnih država.
U članu 5 tog Sporazuma piše:
“Vrhovne strane ugovornice međusobno priznaju i poštuju teritorijalni integritet i nepovredivost postojećih granica unutar Zajednice”.
1994. potpisan je Budimpeštanski memorandum između Ruske federacije, SAD, Ujedinjenog kraljevstva i Ukrajine. U članu 2 tog dokumenta piše da se potpisnice obavezuju da se:
“uzdrže od prijetnje upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Ukrajine”.
1997. potpisan je Ugovor o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu između Rusije i Ukrajine. I u tom dokumentu, u članu dva, piše:
“… ugovorne strane poštovaće međusobni teritorijalni integritet i moraju priznati nepovredivost međusobnih granica.”
Rusija ne ratuje u skladu sa pravilima UN-a
Vladimir Putin se pozvao na Član 51 Povelje UN, u kojem između ostalog piše:
“Ništa u ovoj Povelji ne umanjuje urođeno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u slučaju oružanog napada protiv člana Ujedinjenih nacija…”
Ono što on pokušava da kaže je da Rusija u ratuje u samoodbrani. Međutim, kako i piše u Članu 51, na to nema pravo jer Rusija nije “oružano napadnuta” od strane Ukrajine.
Na drugoj strani, Rusija krši Član 2 Povelje UN, u kojem stoji:
“… svi članovi se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti svake države, ili na svaki drugi način nesaglasan s ciljevima Ujedinjenih nacija;”
Iz onoga što smo imali prilike do sada da vidimo, kao i iz ove analize, jasno je da “sve što Rusija radi danas” nikako nije u skladu sa normama međunarodnog prava, kao što se želi predstaviti u spornoj objavi.
Da stvar bude gora, ova objava je za kratko vrijeme prikupila oko hiljadu i po lajkova, a podijeljena je više od 70 puta.
Zbog svih navedenih podataka, ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
