Vremenski fenomeni često nas ostave bez odgovora, iako za većinu njih postoji poprilično jednostavno objašnjenje. A, neka objašnjenja su još jednostavnija od drugih. Na primjer ona – izmišljena.
Na društvenim mrežama ponovo je viralan snimak gigantskog mjeseca koji se pojavljuje niotkuda, uvećava se, zatim postaje providan, slijedi pomrčina i – kao da se ništa nije desilo. U jednom videu (arhivirano: ovdje), koji se masovno dijeli na Fejsbuku, kaže se:
Ovaj video je snimljen unutar Arktičkog kruga, točno između granice Kanade, Aljaske i Rusije.
Ovaj se fenomen može promatrati samo jednom godišnje, u trajanju od 36 sekundi. Mjesec se pojavljuje i nestaje.
Odmah nakon toga slijedi potpuna pomrčina Sunca koja traje 5 sekundi.
Ovaj fenomen događa se samo u perigeju – točki gdje je Mjesec najbliže Zemlji.
Ovi navodi nemaju veze sa istinom.
Isti video bio je viralan i prije dvije godine, kada su ga raskrinkavali razni mediji i fekt-čeking organizacije, kao što su Rojters, Demagog, Maldita.
Svi su došli do istog zaključka. Video nije stvaran i u stvari je djelo ukrajinskog digitalnog kreatora, Alekseja Patreva. Njegovi nalozi na društvenim mrežama ukazuju na to da je dosta stručan u digitalnoj animaciji. Konkretni snimak, koji je u Fejsbuk objavi pogrešno predstvljen, nazvao je “super-mjesec” i može se naći na Jutjubu, gdje je zavrijedio oko pola miliona lajkova.
Na drugoj strani, Rojters je otišao korak dalje i objasnio šta bi se desilo da se Mjesec zaista približi Zemlji toliko, kao što se aludira u spornoj objavi:
“Prema Live Science-u, veb stranici sa vijestima o nauci (ovdje), ako bi se Mjesec približio Zemlji, kao što se pojavljuje u CGI videu, rezultat bi bio katastrofalan.
Prvo, gravitaciono privlačenje bi se povećalo, stvarajući sve veće i niže plime, potencijalno brišući ostrva i nisko ležeća obalna područja. Iznenadni porast gravitacije bi takođe pokrenuo zemljotrese i pojačane vulkanske erupcije.”
Zbog svega navedenog, ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.