Fotošop i govor mržnje za Spajića zbog čestitke Hrvatima

1250

Plasman fudbalera Hrvatske u polufinale Svjetskog prvenstva u Kataru jedan je od rijetkih pozitivnih događaja iz našeg regiona u posljednje vrijeme.

U prilog tome govore čestitke koje su Hrvatskoj stizale sa svih strane, pa tako i iz Crne Gore.

Među osobama koje su komšijama čestitale veliki uspjeh našao se i bivši ministar finansija i lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić.

Po svemu sudeći, ovaj potez Spajića pojedinima se nije dopao, pa je tako na jednoj fejsbuk stranici objavljena njegova čestitka uz priloženu fotografiju na kojoj navodno drži zastavu Hrvatske.

„Đe si smeće, preko litija si se vlasti uhvatio i preko pjesme o Kosovu, da te podsjetim samo“, opis je objave na stranici Njegoš Urbani.

Ovaj post privukao je veliki broj komentara a među istima dominira govor mržnje i osude prema Spajiću zbog navodnog mahanja zastavom Hrvatske.

Uprkos tvrdnjama navedene stranice, dokaza da je Spajić mahao zastavom Hrvatske za sada nema.

Sa druge strane, u fejsbuk objavi Spajića uz riječi čestitke Hrvatima nakon eliminacije Brazila, priložena je sasvim druga fotografija. U to se možemo uvjeriti uvidom u pomenuti post.

Kada je u pitanju slika na kojoj lider Pokreta „Evropa sad“ drži zastavu Hrvatske, pretragom iste otkrili smo da je u pitanju fotošop.

Naime, originalna fotografija prikazuje Spajića koji maše crnogorskom državnom zastavom.

Iako pouzdano ne možemo utvrditi kada je slika nastala, primjećujemo da je ona objavljena u člaku PV portala još 2020 godine.

Imajući u vidu činjenicu da je Spajić na fejsbuku uz čestitku Hrvatskoj objavio sliku na kojoj se vidi golman te reprezentacije uz rezultat meča, kao i da je slika na kojoj on navodno drži hrvatski barjak – fotošop, objavu sa fejsbuk stranice „Njegoš Urbani“ označili smo kao lažnu vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article