Od početka vakcinacije protiv koronavirusa, kao i od početka rata u Ukrajini, nerijetko čujemo kako se dvije stvari dovode u vezu. Obično one nemaju baš veze jedna s drugom, ali to ne spriječava korisnike društvenih mreža da govore zvaničnika izuzmu iz konteksta. Tako se pomoć Ukrajincima od 6500 grivnji dovela u pitanje.
Na jednom profilu, poznatom po širenju dezinformacija, pojavila objava iznad koje stoji:
Nema , nema hrane! Ukrajina “suosjeća” sa svojim građanima…sa onima što su zavrnuli rukav…ostali nisu bitni
Ukrajinska vlada najavljuje hitne isplate onima koji su pogođeni ratom, ali SAMO ako su dvostruko bocnuti. Plaćanje će se vršiti kroz novi ‘sistem digitalne valute’!
U pitanju je snimak ukrajinskog premijera Denisa Šmijalja, koji je u martu govorio o pomoći za Ukrajince od 6500 grivnji, ali nezavisno od toga da li su vakcinisani. Šmijalj pominje vakcinaciju, ali u kontekstu – da će se pomoć dodjeljivati putem aplikacije Diia, kao i kada su se dijelili podsticaji za vakcinaciju:
Mnogi su ostali bez domova, posla i ušteđevine. Ali su ostali da brane Ukrajinu. Danas će vas država podržati. Po nalogu predsjednika Ukrajine, sljedeće sedmice biće pokrenut ažurirani program ePidtrymka. U okviru ove inicijative, svaki poslodavac, svako samozaposleno lice kome je radno mjesto oduzeto kao posljedica rata, moći će da dobije po 6.500 grivnji. Program će funkcionisati po analogiji sa plaćanjem vakcinacije – odnosno preko aplikacije Diia. Ministarstvo digitalne transformacije će dati detalje o tome kako se prijaviti za pomoć i primiti uplatu.
Pomoć Ukrajincima namjerno je pogrešno dovedena u vezu sa podsticajima za vakcinaciju koje je krajem prošle godine najavio predsjednik Zelenski. Tada su vakcinisani sa dvije doze vakcine imali pravo da preko aplikacije Diia dobiju 1000 grivnji od države.
O ovoj obmanjujućoj vijesti pisale su i kolege iz Raskrinkavanje.ba, kao i Faktografa i to u martu i dodijelile joj istu ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
