U današnjem vremenu pandemije i dezinformacija o pandemiji, nijedan video zapis i fotografija nijesu bezbjedni od zloupotrebe. Tako je “žrtva” bio i požar u Italiji.
Skoro svaki događaj u svijetu korisnicima društvenih mreža pokušava se podvaliti kao povezan sa koronavirusom, mjerama za njegovo suzbijanje i vakcinacijom.
„ITALIJA: Nakon što je proglašeno OBAVEZNO UŠPRICAVANJE za sve SNAGE BEZBEDNOSTI, VOJNI MAGACIN u kome su se čuvale V.A.K.C.I.N.E. se slučajno ZAPALIO…“, tvrdi se u objavi.
Požar u Italiji – šta je gorjelo?
Da nije u pitanju skladište vakcina lako je dokazivo. Obrnutom pretragom „stop-kadra“ iz videa došli smo do informacije da je u pitanju kasarna italijanske policije, odnosno karabinjera koju je zahvatio požar u Italiji. Nigdje se ne pominju vakcine.
“Iz zgrade puka Lazio u kasarni karabinjera Salvo D’Acquisto u Tor di Quinto u Rimu, gdje se nalazi i vojna škola , izbio je visoki i crni plamen. Ostaje da se razjasni da li je požar krenuo iz kancelarija ili iz stanova. Prema prvim informacijama, karabinjeri su sami podigli uzbunu oko 12:50, alarmirajući operativni centar vatrogasaca, koji su sa četiri ekipe stigli na lice mjesta.”
Ni pomena o vakcinama
O ovom događaju izvještavali su i italijanski mediji, takođe nigdje ne pominjući vakcine.
Reuters je, takođe, provjeravao ovu objavu i dobio potvrdu od portparola Glavnog štaba karabinjera rekao da je požar izbio u spavaonicama 8. karabinjerskog puka pod nazivom Lazio, te da u zgradi nije bilo skladišta vakcine protiv COVID-19.
Obavezna vakcinacija u Italiji, za sve starije od 50 godina, uvedena je tek 6. januara ove godine, dok je u momentu kada je izbio požar, ona postala obavezna za zaposlene u obrazovanju, policiji, vojsci, zdravstvu, a kovid propusnica bila je uslov za ulazak u restorane, rad u javnom sektoru, vožnju javnim prevozom… Korisnici društvenih mreža su iskoristili ovu koincidenciju za povezivanje dva događaja u priči o požaru.
Ova objava dobila je ocjenu lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
