PCR test postao je svakodnevnica u ljudskim životima. Kao najpouzdaniji metod za otkrivanje prisustva virusa SARS-CoV-2 u organizmu, PCR test je stalna meta dezinformatora i negatora pandemije.
Dezinformacije o testu i njegovom izumitelju, Keriju Malisu, iznova i iznova se javljaju na društvenim mrežama, a matrica je ista – ponavlja se netačni citat Malisa kojim se tvrdi da njegov test ne može otkriti koronavirus.
Ovo nije prvi put da se Raskrinkavanje bavi ovakvim objavama. Gotovo identične lažne tvrdnje raskrinkali smo još u novembru prošle godine.
Skoro godinu dana od tada, na društvenim mrežama se opet dijeli navodni Kerisov citat:
„PCR test NIJE alat za dijagnostiku i kreiran je za detaljno pričavanje DNK uzoraka. Shodno tome NE MOŽE se koristiti za dijagnozu infektivnih bolesti“.
Ova objava imala je više od 133 dijeljenja na Fejsbuku.
Citat koji se opet dijeli na društvenim mrežama izvučen je iz članka o HIV-u i AIDS-u iz 1996. godine, koji je napisao Džon Loritsen.
Autor nigdje u tekstu nije napisao da PCR testovi ne funkcionišu već navodi da ovaj test identifikuje supstance kvalitativno a ne kvantitativno, da tako otkriva genetske sekvence virusa, ali ne i same viruse.
Faktčekeri iz Full Facta takođe su objasnili da apsolutno nema dokaza da je Keri Malis ikada izrekao to što mu se pripisuje.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom dokumentu „Upotreba PCR testa u posmatranju i dijagnozi gripa objašnjava da je analiza lančane reakcije polimeraze (PCR) brza i osjetljiva metoda za otkrivanje genetskog materijala virusa gripa i sada je prvi izbor laboratorijskog testa za grip infekcija i kod ljudi i kod životinja.
„Od početne primjene za otkrivanje A (H5N1) virusa, upotreba PCR proširila se i na druge tipove gripa, podtipove i loze, a test se sve više koristi za rutinski sezonski nadzor i dijagnozu gripa“, navodi SZO.
I nakon godinu dana od kada se ovaj citat „vrti“ društvenim mrežama i dalje nema nikakvih dokaza da ga je Malis izrekao. Zbog toga, ova objava dobija ocjenu „recikLAŽA“.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
Takođe, ova objava dobija i ocjenu manipulacija činjenicama. Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
