Uznemirujući snimak kruži društvenim mrežama. Na njemu se može vidjeti žena koja pokušava da se izbori sa masom koja je okružuje, dok je nekoliko ljudi konstantno agresivno vraća na zemlju.
Video prate navodi poput: (1, 2, 3, 4, 5) (arhivirano: 1, 2, 3, 4, 5)
LISABON: BJELKINJA NA METI NASILNIKA
Grupa doseljenika južno od Mediterana okomila se na plavokosu ženu. Ponižavaju je i navlače, a nitko joj ne priskače u pomoć. Jesu li se naši narodi predali
Treba ponovo uvesti ropstvo
EUROPSKA UNIJA & MIGRANTI
Evo malo stvarnosti i budućnosti u EU
Moramo oštro skrenuti u desno.
Iako je snimak uznemirujuć i lako se može sklopiti pogrešna slika jer su vinovnici incidenta uglavnom ljudi tamne boje kože, istina je potpuno drugačija.
Prije svega, sve se odigralo prije pet godina, na jednoj željezničkoj stanici u Portugalu. Počelo je tako što je žrtva iz videa nasrnula na kondukterku unutar voza, nakon čega je istjerana napolje, a potom je ponovo nasrnula na istu ženu. O tome su izvijestili portugalski mediji: (arhivirano: ovdje)
“Nakon što je izazvala “smetanje drugim putnicima”, ženu je kondukterka upozorila da je u vozu zabranjeno konzumiranje alkoholnih pića, jer je putnica imala flašu u plastičnoj kesi i izgledala je pijano.
Zaposlena je tada od nje zatražila identifikacione dokumente, a žena je „odmah“ odbila da pokaže legitimaciju, uz obrazloženje da situacija to ne opravdava, pa je zamoljena da siđe na sljedećoj stanici.
Dok je još bila u vozu, kondukterka je rekla putnici da sačeka na toj stanici da je identifikuje policija. Žena je van vagona uspjela da udari radnicu „u desni obraz”.
Nakon napada, kondukterka je napustila voz i ponovo je napala žena, koja ju je udarila staklenom flašom koja se nalazila u plastičnoj kesi. Zaposlena je odmah pala „beživotna na pod, krvareći iz glave”.
Tada su „prolaznici i drugi…“ uspjeli da zadrže ženu napadača na zemlji do dolaska policije.”
Žena je na kraju uhapšena.
O slučaju je te 2020. pisao i portugalski fekt-čeking portal Poligrafo. U njihovom tekstu se kaže: (arhivirano: ovdje)
“Poligrafo je kontaktirao policiju, koja je, nakon što je potvrdila da se incident zaista dogodio u Portugalu, naglasila da slike prikazuju samo dio incidenta, koji se dogodio 30. aprila ove godine (2020.): „Situacija je nastala zbog nesporazuma između putnika i zaposlenih u vozu. Osumnjičena je bila u vagonu i pila alkohol i izazivala uznemiravanje kada joj je prišla kontrolorka… Po dolasku na Merces stanicu žena je obaviještena da će je zbog njenog ponašanja identifikovati policija. Kada se kondukterka spremala da se ukrca u voz i nastavi put, osumnjičena je napala šamarom po licu i staklenom flašom po glavi (…) Poslije napada na službenicu intervenisale su njene kolege, koje su zadržale osumnjičenu dok je došla policija.”
Interesantno je da je Poligrafo tada istraživao šta se tačno odigralo na osnovu posta koji je bio postavljen na stranici na našem jeziku, nazvanoj “Stop naseljavanju migranata”.
Ne Fejsbuku se mogu pronaći snimci incidenta, ali ne isti oni koji su sada aktuelni. (arhivirano: 1, 2) Na njima se može vidjeti sukob žene u crvenoj majici i crnoj jakni sa kondukterkom i njenim kolegama. Poređenjem snimaka, jasno je da se radi o istoj ženi.
Još jedna interesantna stvar je što je snimak isplivao pet godina kasnije i može se pronaći kako na Fejsbuku, tako i na drugim mrežama gdje se takođe dovodi u vezu sa tezom da su migranti napali ženu. (arhivirano: ovdje)
Kada se sve sažme, kao što zaključuje Poligrafo: “netačno je da su migranti bez razloga napali ženu na stanici… na snimku se vidi kako je žena obuzdana upotrebom nasilja, nakon što je napala kondukterku flašom po glavi i prije nego što je policija privela.”
Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
