Praksa prenošenja netačnih informacija u vezi pandemije koronavirusa sa stranog govornog područja u naš region ne jenjava.
Među posljednjim informacijama koje su “uvezene” je video podijeljen na Fejsbuku koji traje oko pet minuta i u kome se postavlja 25 pitanja u vezi pandemije. Pitanjima se pokušava ukazati da pandemija ne postoji, već da je riječ o prevari. Mnoga od ovih pitanja su timovi za raskrinkavanje lažnih tvrdnji obradili u ranijem periodu kroz različite tekstove.
“Ako pandemija postoji zašto onda sva pogrebna preduzeća posluju normalno ili čak manje nego uobičajeno” jedno je među prvim pitanjima.
Rojtersova analiza ovog video snimka je ukazala da je ovo lažna tvrdnja i da im je Nacionalno udruženje pogrebnih direktora kazalo da su britanski direktori pogreba ugovorili oko 90.000 sahrana u 2020. godini više nego poslednjih godina i za 30 odsto više sahrana u januaru i februaru 2021. u odnosu na normalno.
Rojters ukazuje i da je netačna tvrdnja koja se postavlja u pitanju:
“Ako pandemija postoji zašto sva statistika govori da je smrtnost prošle godine bila u granicama normale”
“Ovo je netačno. Sara Kaul, šefica za analizu smrtnosti u Zavodu za nacionalnu statistiku (ONS), napisala je u januaru 2021. godine – 2020. bila je godina bez presedana na mnogo načina, uključujući i broj umrlih, ukupan broj umrlih registrovanih u 2020. godini bio je 75.925 veći nego što bismo očekivali kada se posmatra petogodišnji prosjek između 2015. i 2019. godine“, piše Rojters.
Glas u video snimku postavlja pitanje:
“Ako pandemija postoji zašto ne vidimo velike redove ljudi na grobljima i krematorijumima kako sahranjuju najbliže”.
U cilju suzbijanja zaraze u nekim državama, među kojima je i Crna Gora, su uvedene mjere ograničenja sahrana u najužem krugu familije, pa je to jedan od razloga zato nema redova ljudi na grobljima.
Narator u video snimku postavlja i nekoliko pitanja u vezi zaključavanja:
“Ako je prvo zaključavanje bilo efikasno zašto ga onda ponavljamo, ako zaključavanja nijesu bila efikasna zašto ih onda opet ponavljamo i ako pandemija postoji zašto se onda pravila i regulative razlikuju od grada do grada i od države do države”.
Ograničenje kretanja ljudi je jedna od efikasnih strategije koja se koristi za kontrolu širenja bolesti što su pokazala i istraživanja, a mjere se razlikuju od države do države jer situacija nije identična i različitim državama različit je i stepen zaraze. Jedna od tih primjera su i poslednje mjere koje su uvedene u Crnoj Gori, a prema kojima stanovnicima Budve i Tivta zbog porasta broja oboljelih ne smiju da napuštaju svoje gradove.
Rojters u svojoj analizi ističe da su pitanja u vezi zaključavanja obmanjujuća.
“Ova logika je veoma obmanjujuća. Dostupni dokazi pokazuju da zaključavanja zaista smanjuju prenos koronavirusa. U novembru 2020. Reuters je kontaktirao dr. Elizabet Stjuart, pomoćnicu dekana za obrazovanje na Džon Hopkins Blumberg školi za javno zdravlje i dr. Stjuarta Raia, stručnjaka za zarazne bolesti sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Džon Hopkins u novembru 2020. i oboje su potvrdili ovu činjenicu” objašnjava Rojters.
“Zašto gledamo scene pandemije u bolnicama i na TV-u kad su one u stvarnosti prazne, pita narator u videu.
O lažnim tvrdnjama o praznim bolnicama Raskrinkavanje je pisalo i ranije.
U videu se postavlja i pitanje:
“Ako pandemija postoji zašto je onda hiljade sestara ostalo bez posla”. Ovo pitanje prati ilustracija naslovom teksta sa BBC-a, što je obmanjujuće.
BBC je u tekstu objasnio da je u nekim djelovima SAD-a očajnički potrebno medicinsko osoblje, a kao razlog otpuštanja medicinskog osoblja navodi taj što američke zdravstvene kompanije žele da smanje troškove dok se bore za stvaranje prihoda tokom krize sa koronavirusom.
Da je netačno da “hiljade sestara ostaje bez posla” ukazuju i članci koji govore o tome da u oblastima u kojima su resursi već bili ograničeni, nedostatak osoblja kojim se upravljalo prije pandemije sada se predstavlja kao opasna situacija, te da su praznine u zdravstvenim ljudskim resursima sada rupe veličine kratera koje neće biti lako otkloniti.
“Ako je pandemija počela 2019. godine kako su onda Vlade širom svijeta naručile kovid PCR trestove godinu ranije 2018. godine, jedno je od pitanja u video snimku.
Rojters u septembru 2020. godine pisao o lažnim tvrdnjama da su kompleti za testiranje na COVID-19 kupljeni 2017. i 2018. godine.
Jedno od pitanja je i:
“Ako su korišćene i bačene maske visoko zarazne zašto ih je onda hiljade pobacano svuda” što prati više snimaka bačenih maski na različitom prostoru.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je preporučila da se korišćene maske odlažu u korpama, ali i sami izlazak na ulicu gdje se mogu naći bačene maske ukazuje da se ova preporuka ne poštuje.
Portal ABC u tekstu “Milijarde maski se bacaju tokom pandemije koronavirusa- gdje završavaju” ukazuje da je SZO kazala da nema dokaza da se korona može prenijeti iz medicinskog otpada na one koji ga sakupljaju.
“Ako kovid ne inficira djecu zašto su škole zatvorene” jedno je od pitanja iz video snimka.
Ni ova tvrdnja da virus ne inficira djecu nije tačna što potvrđuje američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ( CDC).
„Iako je manje djece bolesno od COVID-19, u poređenju sa odraslima, djeca mogu biti zaražena virusom koji uzrokuje COVID-19, mogu se razboljeti od COVID-19 i mogu proširiti virus na druge. Djeca koja imaju COVID-19, ali nemaju simptome („asimptomatski“), i dalje mogu širiti virus na druge poput odraslih. Većina djece sa COVID-19 ima blage simptome ili ih uopšte nema. Međutim, neka djeca mogu teško da se razbole. Možda će im trebati hospitalizacija, intenzivna njega ili ventilator koji će im pomoći da dišu. U rijetkim slučajevima mogu umrijeti“ objašnjava CDC.
Škole su tokom pandemije zatvarane i otvarane u mnogim zemljama u uključujući i Crnoj Gori gdje je drugo poluđe započeto 18. januara, prvo online da bi se potom prešlo u školske klupe.
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije neke od škola su opet zatvorene u februaru.
Pitanje u video snimku je i:
“Zašto BBC i ostali veliki svjetski mediji nijesu objavili da je SZO izdala nove informacije gdje kažu da je PCR test nepozudan i da ga ne treba koristiti”
Ni ova tvrdnja nije istinita. SZO u strategiji testiranja na COVID-19 koja je ubjavljena 15. januara ove godine navodi da testiranje je dio sveobuhvatnog strategija za suzbijanje SARS-CoV-2 prenos i spasavanje života, kao i da treba da bude strateško, da se napravi najbolje korišćenje raspoloživih resursa i veza do jasnih ciljeva javnog zdravlja.
SZO u toj studiji navodi tri vrste testova za dijagnozu koronavirusa među kojima je i PCR test.
„Otkriva genetski materijal virusa. Dijagnosticira trenutnu infekcije SARS-CoV-2. Koristi uzorak respiratornog trakta. Identifikuje asimptomatske slučajeve.“ objašnjenje je SZO za ovu vrstu testa u jednoj od posljednjih studija, a u kojoj se ne ukazuje da je PCR nepouzdan i da ga ne treba koristiti.
O lažnoj tvrdnji da je SZO rekla da je PCR nepouzdan pisali smo i ranije.
“Ako se čestice prenose kašljanjem i kijanjem do 10 metara zašto je socijalna distanca samo dva metra” jedno je od pitanja u video snimku
Rojters u tekstu o minimalnoj fizičkoj distanci za COVID-19 ukazuje da prema podacima relevantnih zdravstvenih organizacija distanca mora biti namjanje jedna metar da bi se smanjio rizik od prenosa, dok je dva metra efikasnije.
„SZO kaže da držanje udaljenosti od najmanje jednog metra pomaže u smanjenju rizika od širenja koronavirusa u malim kapljicama tečnosti koje ljudi prskaju kad kašlju, kijaju i razgovaraju.Ove kapljice mogu sadržati virus i „ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice“, prenosi Rojters.
Narator postavlja i pitanje “ako vakcine rade zašto još uvijek možete da pokupite i prenesete bolest nakon što ste vakcinisani”.
Prema CDC-u, iako vakcine imaju efekat u sprečavanju da se ne razbolimo naučnici su još uvijek u procesu saznavanja koliko dobro vakcine sprečavaju širenje virusa COVID-19 na druge čak i ako ne obolimo.
„Ako ste vakcinisani protiv COVID-19, možda ćete i dalje biti izloženi virusu koji uzrokuje COVID-19. Nakon izlaganja, ljudi mogu biti zaraženi virusom koji uzrokuje COVID-19 ili ga „nositi“, ali ne mogu se osjećati bolesno ili imati bilo kakve simptome. Stručnjaci ovo nazivaju „asimptomatskom infekcijom”, objašnjava CDC.
Jedno od pitanja kojim se pokušava opovrgnuti pandemija je i:
“Ako ste vakcinisani zašto još uvijek morate da nosite masku i socijalno se distancirate”.
Razlog zbog kojeg moramo da nosimo masku i da držimo distancu nakon vakcinacije je taj, kako objašnjava Institut za javno zdravlje Crne Gore, što nema dovoljno informacija da bismo znali da smo bezbjedni.
„I dalje nemamo dovoljno informacija da bismo mogli reći da je u potpunosti bezbjedno kretati se bez maske i u grupi. Stručnjacima je potrebno još podataka kako bi mogli da donesu takvu odluku” odgovor je Instituta na pitanje da li treba da nosimo masku I izbjegavamo gužve ako smo primili dvije doze vakcine.
Kolege iz AFP-a su analizirale video u kome su postavljena pitanja u vezi pandemije i oni su, između ostalog, ukazali da pitanje “ako pandemija postoji zašto onda stalno ne čujemo zvuke sitne hitne pomoći danju i noću” je laž.
“Video počinje pitanjem “ako zaista imamo pandemiju zašto stalno ne čujemo sirene hitne pomoći tokom dana i noći?”, uz snimke ambulantnih vozila na ulici u Londonu, dok se čuju sirene. Tvrdnja nije tačna. Prema izveštaju BBC-a 26. decembra 2020. londonska ambulantna služba primila je gotovo 8.000 poziva, što je za 40 odsto više nego običnog “uposlenog” dana. Londonske vlasti su 8. januara saopštile da je brzo širenje korona virusa prijestonicom imalo uticaj na prevoz ambulantnim vozilima i na službe hitne pomoći, koji se “suočavaju sa jednim od najuposlenijih perioda u svojoj istoriji.” Zbog toga je “stotine vatrogasaca iz londonske Vatrogasne brigade” pomagalo londonskoj službi hitne pomoći dobrovoljno vozeći ambulantna vozila” konstatuje AFP.
Zbog više pitanja kojima se pokušava opovrgnuti pandemija, a koja imaju netačne tvrdnje ovu objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju. Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ovaj video ocijenili smo i kao teoriju zavjere.
Teorija zavjere Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
Viralne objave: Dezinformacija,Teorija zavjere
