Rat u Ukrajini nije koštao samo Ukrajince, već se posljedice osjećaju širom Evrope. Inflacija raste, hladni dani su na pomolu, a novca je sve manje. Zato će mnogi biti prinuđeni da uzimaju zajmove.
U možda i najstabilnojoj evropskoj ekonomiji, takođe, ne cvjetaju ruže. Njemačka je osjetila rat u Ukrajini, najprije kroz cijene energenata. Zato su vlade saveznih država primorane da pribjegnu kriznim planovima. Najveća i industrijski najjača – Sjeverna Rajna i Vestfalija (SRV), po pisanju WDR-a, uvodi “vanrednu situaciju” koja će, kako piše medij, značiti zaduženje od pet milijardi eura.
Na zvaničnom sajtu savezne vlade govori se o fondu za “krizni menadžment”. Ministar finansija SRV, Markus Optendrenk kaže:
“Vanredna situacija omogućava… da se, nakon odobrenja državnog parlamenta, osnuje poseban fond za „krizni menadžment“ i da se mjere kriznog menadžmenta finansiraju neophodnim kreditima. Kratkoročnim prilagođavanjem budžetske politike, savezna vlada omogućava da pojedinačne mjere kriznog menadžmenta stupe na snagu krajem ove godine.”
Ništa od navedenog ne bi bilo sporno da se mediji iz regiona nijesu dohvatili priče i interpretirali je na drugačiji način.
Naslov jednog portala glasi:
U Njemačkoj je proglašeno izvanredno stanje zbog namjerno izazvane krize
Objava je potom počela da se širi društvenim mrežama.
Iz naslova se aludira na to da je u cijeloj zemlji proglašeno vanredno stanje. Slične poteze kao SRV povukle su još dvije savezne države – Bremen (metropolitan) i Saksonija Anhalt, ali ne i savezna vlada. Pritom, vanredno stanje nema istu težinu kao “vanredna situacija”. Samim tim, nije precizno objašnjeno da je u pitanju finansijski program pomoći. Najviše sporno u svemu je to što se kaže da je kriza namjerno izazvana.
Kako i zašto bi Njemačka namjerno izazvala krizu, nije poznato. Autor teksta vjerovatno misli na sankcije koje je ta zemlja uvela Rusiji, pa zbog toga trpi udarce, u prvom redu – finansijske prirode.
Ova objava dobija ocjene dezinformacija i klikbejt.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
