Alternativa za Njemačku (AfD), desničarska partija koja konstantno dobija na popularnosti, ovih dana se suočava sa padom rejtinga. To je izazvano istraživanjem kolega iz Correctiv-a, koji su uspjeli da dođu do saznanja da je nekoliko visoko pozicioniranih članova partije bilo na tajnom sastanku sa neo-nacistima na kome se, između ostalog, diskutovalo o progonu migranata, tražilaca azila i njemačkih državljana stranog porijekla. Nakon otkrivanja tih informacija, stotine hiljada ljudi izašlo je na ulice u znak protesta protiv desničarskog ekstremizma. Ipak, AfD ostaje druga najjača partija u Njemačkoj.
Kako su federalni izbori u Njemačkoj sve bliže, nagađa se šta bi se moglo desiti sa zemljom u kojoj je desnica tako jaka. Sudeći po pisanju portala Aloonline.me, Njemci bi brzo mogli na referendum. Aloonline.me kaže:
DEXIT Najavljen referendum o izlasku Njemačke iz EU
Ova informacija nije tačna.
Mogućnost referenduma pomenula je prva žena AfD-a, Alis Vajdel, u intervjuu za Financial Times. To svakako ne znači da će ga i biti, kako se može zaključiti iz naslova Alo-a.
Koalicioni potencijal AfD-a mali
Na drugoj strani, upitno je kako će se AfD kotirati do federalnih izbora 2025, kao i da li će uopšte moći da dođe do pozicije upravljanja Njemačkom. Ako je suditi po izjavama vodećih političara – to se teško može dogoditi.
SPD aktuelnog kancelara Olafa Šolca oštro upozorava na prijetnju koju AfD po njima predstavlja. CDU nekadašnje kancelarke Angele Merkel je trenutno najjača partija po anketama, a njen lider Fridrih Merc rekao je “ne” saradnji sa AfD-om. Ministar ekonomije i vice-kancelar Robert Habek iz Zelenih poručuje da AfD planira da Njemačju pretvori u autoritarnu zemlju. FDP, koja takođe učestvuje u vladajućoj koaliciji je stava da AfD “želi da našteti Njemačkoj”.
Sve to govori u prilog tezi da je eventualni DEXIT, iliti referendum o izlasku Njemačke iz EU, koji je AfD-ova Vajdel pomenula, a o kojem Aloonline.me piše – na dugom štapu.
Ova objava dobija ocjenu – klikbejt.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
