Pandemija koronavirusa pogodila je cijelu planetu, a u jednom momentu katastrofalno stanje bilo je u Italiji, gdje je kumulativno zabilježeno oko 200 hiljada preminulih. (arhivirano: ovdje)
Iako je ta bolna tema za dobar dio Italijana prošlost, neki narativi se ponovo vrte, a u jednom od njih se kaže: (1, 2, 3, 4) (arhivirano: 1, 2, 3, 4)
ITALIJA: Istraga o Covidu otkriva da su vojni kamioni korišteni za prijevoz tijela iz bolnica u Bergamu u ožujku 2020. nosili samo jedan lijes, ako su uopće nosili, dok su imali kapacitet za prijevoz nekoliko njih.
Tko je donio ovu odluku?
Interesantno, zar ne?
Fotografija je nastala 18. marta 2020. u Bergamu, a iz navedenog se da zaključiti da je pandemija lažirana i da je broj preminulih ”prenaduvan” u medijima. Ali, svjedočenja ljudi sa terena govore drugačije.
Đakomo Anđeloni, zvaničnik iz Bergama koji je u to vrijeme bio zadužen za transport preminulih u saradnji sa vojskom, za italijansku Facta-u kaže: (arhivirano: ovdje)
“… te večeri otišlo je 8 vojnih kamiona sa 73 lica. Prema tome, po kamionu je sigurno bilo više kovčega. Vozila su, precizirao je Anđeloni, „podijeljena u tri karavana, jedan prema Bolonji sa 34 preminula. Jedan prema Modeni sa 31 preminulim. U Varezeu još 8.”
Vojnik Tomaso Kesa, koji je vozio jedan od kamiona, prethodno je za Il Riformista izjavio: (arhivirano: ovdje)
“Od osam ljudi koje sam lično ispratio, jedini za kojeg sam uspio da saznam identitet je gospodin Gera, rođen 1938. Platio bih zlatom da poznajem sve rođake osmoro ljudi i da im kažem da, uprkos kontekstu, nijesu mogli imati bolje putovanje…”
Italijanski Open piše da je cijela priča krenula od svjedočenja Antonija Porte, predstavnika jednog od policijskih sindikata, pred komisijom za Kovid. Navodno je on potencirao ideju da je u kamionima bio po jedan kovčeg. Ali, kako prenosi Open, na kraju je demantovao sam sebe, jer je na pitanje – da li je siguran da je u kamionima bio po jedan kovčeg – izjavio: (arhivirano: ovdje)
“Nažalost, ne može se dokazati da je po vozilu bilo samo jedno tijelo. Ali to se već tada znalo. Međutim, nije bilo moguće dokumentovati. Baš kao i tačan broj kovčega. Svi se sjećaju koliko je bilo straha i neizvjesnosti tada.”
Ovaj slučaj proizveo je nelagodu unutar gradske uprave Bergama, koja razmatra da podnese prijave protiv onih koji, kako kažu: “predlažu poričuće teze o tome šta se desilo i što je dokumentovano formalnim dokumentima uprave, a o čemu mogu da svedjoče oni koji su bili prisutni”.
Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
