Objavljivanje nečije fotografije na društvenim mrežama i pripisvanje određenog citata osobi sa fotografije, iako ona nema veze sa izrečenim, česta je pojava.
Ipak, nije toliko česta pojava da se osobi čija se fotografija objavi pripiše potpuno drugi identitet, i to dva puta.
Ovakvu pojavu uočili smo na Fejsbuku gdje je objavljena fotografija čovjeka za kojeg se tvrdi da je „predsjednik Grčke“, uz citat:
„Predsednik Grčke Stefanos Panajotis izjavio je danas da mu je Aleksandar Vučić tražio da prizna “Kosovo”, ali da on to neće uraditi ni po cenu svog mandata! “Srpski i grčki narod su braća, a braći se ne zabija nož u leđa”, rekao je Panajotis“, kaže se u opisu objave.
Ovu podijelilo je više od 230 korisnika Fejsbuka.
Ipak, na fotografiji nije predsjednik Grčke. To je lako provjerljvio jer Grčka nema predsjednika, već predsjednicu – Katerinu Skelaropolu.
Ukoliko vam je i lice sa fotografije, kao i ime Stefanos Panajotis, poznato, to nije zato što je u pitanju bilo kakav grčki zvaničnik već zbog toga što ste o izvjesnom Panajotisu čitali i ranije i to kao „čovjeku koji je 1999. za vrijeme bombardovanja Srbije i Crne Gore organizovao proteste blokirao aerodrome, spiječio polijetanje NATO aviona da ne bi bombardovali našu zemlju“.
Naravno, to je bila lažna vijest koju smo tada raskrinkali i ukazali da se na fotografiji ne nalazi Stefanos Panajotis već albanski političar Vanđel Dulje.
Tada su na društvenim mrežama „Panajotisa“ „sahranili“ tvrdeći da je umro, a ovoga puta je ona vaskrsao i to kao predsjednik Grčke.
Tekst na grčkom koji je „nalijepljen“ na fotografiju je sa portala Dikatstiko i u njemu se pominje Panajotist Statis, zapravo novinar koji je pisao tekst sa kojeg je naslov preuzet a koji nema veze ni sa Srbijom niti Kosovom, što su utvrdili i u AFP-u.
Ovu objavu ocijenili smo kao lažnu vijest.
Lažna vijest Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
