Kad mediji promaše zicer

Sportski mečevi između klubova ili reprezentacija Crne Gore i Srbije ostali su plodno tlo gdje neprofesionalni mediji i političke strukture dezinformisanjem i plasiranjem medijskih manipulacija podižu tenzije.

Košarkaške mečeve finala ABA lige između Budućnosti i Crvene Zvezde obilježili su incidenti u dvoranama u Podgorici i Beogradu, a medijsko izvještavanje o onome što je trebalo da bude praznik sporta obilježila je izrazita pristrasnost, huškanje, podizanje međunacionalnih tenzija i plasiranje netačnih i neprovjerenih informacija.

Širenje mržnje – siguran put do klikova, novca i moći

U ovakvom izvještavanju izdvojilo se nekoliko medija iz Srbije koji su incidente stavljali i u izrazito nacionalistički kontekst. Evo dva zanimljiva primjera:

Od onih koji su podsticali nacionalnu mržnju istakao se portal nezavisni.rs koji je izvijestio da su “Crnogorci gađali Srbe ekserima”, iako to nije bio meč nacionalnih timova već utakmica klubova u kojima igraju igrači različitih nacionalnosti.

Zanimljiv primjer podstrekivanja mržnje je i pisanje portala alo.rs, koji je kao posebnu vijest objavio da je proslavljeni košarkaš Žarko Paspalj pozdravljen od publike u Podgorici, ističući da je “Srbin dobio ovacije” i predstavljajući to kao prvorazrednu senzaciju.

Pri tome, alo.rs je  “zaboravio” da je Paspalj rođen u Crnoj Gori i da je na početku svoje karijere igrao za Budućnost, čime bi to zapravo postala “normalna” i očekivana situacija a, ne bilo kakva senzacija.

Takvo izvještavanje medija je u suprotnosti sa Etičkim kodeksom koji propisuje da “novinar/ka posebno mora voditi računa da ničim ne doprinese širenju mržnje kada izvještava o događajima i pojavama koji u sebi sadrže elemente mržnje, kao I da je njihova obaveza da poštuje druge države i nacije”.

Kroz “služenje” klubovima do međudržavnih problema

Podizanje tenzija u velikoj mjeri pomogli su čelnici dva košarkaška kluba.

Predsjednik Crvene Zvezde Nebojša Čović je još uoči prve utakmice kazao da je Budućnost državni projekat i da Zvezdi treba pomoć Srbije kako bi pobijedila, stavljajući tako finalnu seriju u nacionalistički i kontekst sukoba između Crne Gore i Srbije.

Čelnik Crvene Zvezde tenzije je podigao i tvrdnjama da je u Podgorici spreman napad na njega i da je trebalo da bude napadnut. Čović je najavio i da će o tome iznijeti detalje nakon kraja finalne serije ali to nije učinio.

Tenzije je podigao i trener Budućnosti Jasmin Repeša koji je nakon prve utakmice kazao da se meč odigrao u atmosferi linča ali i uključujući u priču kako u porodici ima Srbe prebacujući tako težište na teren nacionalne pripadnosti.

Mediji su integralno prenosili izjave, stavove i saopštenja čime su postali oglasne table ili megafoni čelnika klubova.

U skladu sa osnovnim načelima Etičkog kodeksa, novinar/ka moraju biti kritički posmatrači nosilaca društvene, političke i ekonomske moći kada izvještava o njima u interesu javnosti.

Netačnim i pristrasnim izvještavanje do podizanja tenzija i ivice sukoba

Izrazito pristrasno izvještavanje bilo je očigledno kroz to kako su mediji preuveličavali incidente na gostujućem terenu, objavljujući netačne informacije čiji je cilj bio podizanje tenzija.

Više srpskih medija izvijestilo je da je u Podgorici “napadnuta klupa Crvene Zvezde”.

To su učinili portal Novosti i espresso.rs eksplicitno tvrdeći da su navijači budućnosti napali klupu sa rezervnim igračima, odnosno da je jedna grupa uletjela na klupu sa igračima Zvezde.

Na snimcima iz “Morače”, prema kasnijim objavama iz policije, jasno je da klupa na kojoj su sjedjeli košarkaši Crvene zvezde nije ni u jednom momentu napadnuta.

Zapravo se radilo o incidentu, odnosno tuči između navijača dva kluba koji se desio tik iza Zvezdine klupe, zbog čega su se košarkaši beogradskog kluba udaljili na parket dok policija nije riješila problem.

Portal alo.rs je i pored činjenice da nije bilo fizičkog napada na igrače izvijestio čak i o “mučkim udarcima”, dok je portal topvesti.rs naveo da je “puštena krv u Morači” iako niko od košarkaša ili članova uprave beogradskog kluba nije bio povrijeđen.

Novosti su objavile senzacionalistički naslov da je “stradao jedan od članova uprave” koji je ilustrovan fotografijom skoro neprimjetne rane na glavi jednog od čelnika Crvene Zvezde.

Sa druge strane, tokom posljednje utakmice, mediji u Crnoj Gori su imali jedan krupan propust.

Portal “Vijesti” objavio je u jednom trenutku da su u Beogradu košarkaše Budućnosti gađali ciglom, ali je kasnije ta informacija ispravljena uz izvinjenje čitaocima.

Isto je objavio i portal Antena M, koji je kasnije objavio drugi tekst u kojem su objavili da bolji snimci pokazuju da ipak nije u pitanju cigla. Antena M se nije izvinila čitaocima zbog ove greške.

Vijest o navodnom gađanju ciglom prenijeli su i drugi regionalni mediji i nijesu ih kasnije demantovali.

Portali Dalmacija danas, Avaz i Klix nijesu kasnije objavili da košarkaši Budućnosti nijesu gađani ciglom, i tako su čitaoce doveli u zabludu da se to stvarno dogodilo.

U ovim slučajevima nije ispoštovan ni opšti standard novinarske profesije, a to je da novinari/ke prije objavljivanja izvještaja, treba da bude siguran/na da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost.

Preko stotinu tekstova koje smo uključili u ovu analizu, odnosno izvještavanje medija o cjelokupnoj finalnoj seriji ABA lige, plasiranje neprovjerenih informacija, huškački tekstovi i poruke, ali i drugi elementi neprofesionalnog izvještavanja, bi, u slučaju da smo ih pojedinačno ocjenjivali, obuhvatili većinu ocjena iz metodologije Raskrinkavanja.me – od klibejta, preko lažnih vijesti do manipulacije činjenicama.

Cjelokupno izvještavanje i ponašanje regionalnih medija u ovom slučaj još jedan je u nizu primjera ističući u prvi plan činjenicu da je jedan klub iz Srbije a drugi iz Crne Gore kreiraju međunarodnu polemiku između dvije zemlje, dok u drugi plan stavljaju profesionalno izvještavanje i i pravo građana na objektivno informisanje.

Da su u finalu, umjesto klubova iz Crne Gore i Srbije, igrali slovenački ili hrvatski klubovi izvještavanje bi bilo drugačije.

Sportske teme i tekstovi su uvijek među najčitanijima i najtraženijima, a ovakvi slučajevi nam govore da i kada su u pitanju “lake” teme treba pažljivo da birate šta čitate.

(Raskrinkavanje.me)