Lažni citati svjetskih političara su nešto sa čim se svakodnevno srećemo na društvenim mrežama. Nekada su potpuno izmišljeni a nekada tačni, ali potpuno izvučeni iz konteksta zarad manipulisanja.
Primjer takve manipulacije je objava koja se masovno dijeli na Fejsbuku a čiji je „akter“ nekadašnji predsjednik Evropske komisije (EK) Žan-Klod Junker.
„Odlučimo nešto, pa to puštamo u javnost i čekamo neko vrijeme da vidimo šta će se dogoditi. Ako tada ne dođe do velike dernjave i ustanka, jer većina njih ni ne razumije šta je odlučeno, onda nastavljamo – korak po korak, sve dok nema povratka“, glasi citat „nalijepljen“ preko Junkerove fotografije.
U opisu objave podijeljen je i link njemačkog „Špigla“ sa tekstom koji sadrži ovaj Junkerov citat.
Citat je, u originalu, objavljen u listu „Špigl“ još 1999. godine.
„Ovo se dogodilo kada je uveden euro i kada je teško iko stvarno želio da shvati značaj prvih odluka iz 1991. godine o ekonomskoj i monetarnoj uniji. Slično je bilo i na specijalnom EU samitu u Tampereu, u Finskoj, kada su donijete komplikovane odluke politikama vezanim za pravosuđe“, navodi se u istom tekstu „Špigla“.
Pretragom na internetu došli smo i do drugog teksta u kojem se detaljnije pojašnjava ovaj Junkerov citat.
Njemački „Velt“, u kojem takođe nalazimo ovaj citat, je ipak objasnio i njegovu pozadinu.
„Junker nije eksplicitno mislio na građane kao one koji ne razumiju ništa, već na svoje kolege“, precizira Velt u svom tekstu posvećenom Junkeru a koji je naslovljen „Junkerovi trikovi tokom dugih noći u Briselu“ u kojem se govori o Junkerovom mandatu na čelu EK.
Dakle, nekadašnji šef EK nije govorio o građanima, već o kolegama političarima i načinu na koji je koristio trikove da bi njegova politika trijumfovala. Zbog toga, ovu objavu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
