Aktuelna potpredsjednica SAD, Kamala Haris, nadmetaće se za poziciju prve žene na čelu SAD i to protiv Donalda Trampa. Tu odluku donijele su njene Demokrate, nakon što je aktuelni predsjednik, Džo Bajden, odustao od trke. Od momenta kada se saznalo da Bajden otpada, a da bi na njegovo mjesto trebalo da dođe Harisova, krenule su i dezinformacije o njoj. Zašto neko pokušava da diskredituje Harisovu, to se može pretpostaviti, ali u moru lažnih vijesti o njoj jedna je očigledna.  

Društvenim mrežama kruži fotografija na kojoj su Harisova i sada već pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin. O njemu se ranije pisalo da je povezan sa brojnim poznatim svjetskim ličnostima, ali većina tih tvrdnji nije bila tačna. Fotografiju prate opisi poput: 1, 2 (arhivirano: 1, 2

Kamala Haris i Džefri Epštajn se nadmeću u erotičnosti gaćonki. 

EVO AFERA .NE MOZE BITI PREDSEDNICA AMERIKE.ZLOCINKA 

Fotografija nije stvarna već je, po svemu sudeći, stvorena uz pomoć vještačke inteligencije (AI). O tome su pisale kolege iz Snopes-a. Provlačenjem fotografije kroz AI alate koji prepoznaju kompjuterski generisan sadržaj dolazi se do tog zaključka. 

Osim ove fotografije, kolege iz njemačkog Correctiv-a došle su do još jedne fotografije na kojoj su Kamala Haris i Džefri Epstin, ali u drugom ambijentu, na nekoj vrsti prijema.  

Ona je takođe lažna, a u tekstu Correctiv-a se kaže: 

“…informacija je dovoljna da se pronađe originalna fotografija u bazi slika „Getty Images“: snimljena je 17. septembra 2015. i prikazuje Haris ne sa Epstinom, već sa njenim suprugom Daglasom Emhofom na događaju u Los Anđelesu. Fotografija se može naći i u nekoliko medijskih izvještaja. Fotografiju Epstina su takođe već koristili mediji, kao što pokazuje pretraga obrnutih slika. Epstinova glava je naknadno digitalno montirana na sliku.” 

Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article