Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama u našem regionu ispraćeni su gotovo jednako kao i domaći izbori, što je vodilo kreiranju brojnih dezinformacija i manipulacija, posebno kroz konzervativne, desničarske medije koji su podržavali Donalda Trampa.
Jedan od takvih primjera je i članak objavljen na portalu IN4S:
U članku se navodi da je američki novinar, Kejleb Mopin, opisao skandal sa Dejvidom Andalom, kandidatom za odbornika u Državnom vijeću Sjeverne Dakote, koji je 5. oktobra ove godine preminuo od posledica infekcije virusom COVID-19.
„Pokojni Andal ne samo da se mjesec dana kasnije našao na odborničkoj listi u 8-om distrihtu, već je i osvojio dovoljno glasova da bude izabran. Izbori za Državno vijeće Sjeverne Dakote održali su se na isti dan kada i predsjednički izbori. Koliko god zvučalo nevjerovatno nije riječ o šali, već o faktu da u „etalonu demokratije“ SAD-u ne glasaju samo mrtve duše, već mogu da budu birani, pa čak i izabrani. Koliko je činjenica da je preminuli biran i izabran poražavajuća za američki izborni sistem i političku zrelost tamošnjih birača izlišno je trošiti riječi“, kaže se u tekstu.
Tačno je da je Andal, koji je preminuo od koronavirusa, izabran na funkciju u svom distriktu. Ipak, nije u pitanju nikakav skandal, već činjenica da je glasanje već bilo u toku, i da je trećina birača koji su glasali putem pošte već obavilo glasanje u trenutku kada je Andal, inače republikanac, preminuo, te se glasački listići nisu mogli mijenjati.
„Mopin pravi paralelu i sa konstantim zapadnim sumnjama u validnost izbora u kavkaskim republikama Ruske Federacije, gdje opcija predsjednika Putina osvaja obično 80-90% glasova, i izostanka takvih sumnji u Bajdenov rezultat u San Francisku 86%, odnosno glavnom gradu Vašington Di-Si-iju nevjerovatnih 92,6%“, dodaje se u tekstu.
Činjenica je da je Džo Bajden u San Francisku osvojio 86 odsto glasova, a Tramp 12 odsto. Ipak, iz članka je izostavljena činjenica da je San Francisko godinama, takozvana „najplavlji“ okrug, odnosno okrug gdje kandidati Demokrata uvijek imaju dominantnu podršku.
Na primjer, na izborima 2016, na kojima je trijumfovao Donald Tramp, njegova protivkandidatkinja Hilari Klinton je u San Francisku osvojila 84,47 odsto glasova, u odnosu na Trampovih 9,23.
Takođe, na izborima 2012, tadašnji predsjednik SAD Barak Obama je u San Francisku osvojio 83,4 odsto glasova, a kandidat Republikanaca, Mit Romni, 13 odsto.
San Francisko se nalazi u Kaliforniji, koja nosi najveći broj elektorskih glasova, 55, a koja je, takođe tradicionalno naklonjena Demokratama. Na izborima 2016, u toj saveznoj državi, Hilari Klinton osvojila je 61,5 odsto glasova, a Donald Tramp, 31,5 odsto.
Barak Obama je 2012. u Kaliforniji osvojio 59,3 odsto, a Mit Romni 38,3 odsto glasova.
Nijedna relevantna organizacija nije dovela u pitanje slobodu izbora u Americi, koja decenijama unazad na biralištima mijenja vlast. Samo u posljednjih 20 godina četiri puta su se na vlasti smjenivali Republikanci i Demokrate. Nakon Bila Klintona, demokratskog kandidata, predsjednik je bio republikanac Džordž Buš. Njega je naslijedio demokrata, Barak Obama, da bi nakon njega predsjednik postao Donald Tramp.
Izbore u Rusiji, odžane 2018, je, sa druge strane, OSCE opisao kao izbore na kojima su se uskraćivala osnovna prava a kritičari bili pod pritiskom, dok je Evropska komisija pozvala na ispitivanje neregularnosti tokom glasanja o produžetku mandata Vladimiru Putinu.
Guardian je pisao o tome da je ruska opozicija ukazivala na video dokaze o neregularnostima na brojnim biračkim mjestima širom Rusije, uključujući punjenje glasačkih kutija i napade na posmatrače, kao i izvještaje o glasanju umrilih koji se nalaze u biračkim spiskovima. “Izlaznost je obično najveća na Sjevernom Kavkazu, gdje mašina administrativne podrške redovno gura izlaznost i udio glasova za Putina, iznad 90%”, piše Guardian.
S obzirom na to da je u tekstu to što je Andal preminuo u toku glasanja pokušava predstaviti kao skandal i izborna neregularnost, kao i tradicionalna podrška Demokratama u San Francisku, ovaj slučaj ocijenili smo kao manipulaciju činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
IN4s: Manipulisanje činjenicama
