Vijest o, kako je nazvan, najvećem protestu u istoriji Srbije obišla je regionalne, ali i svjetske medije. (arhivirano: 1, 2) Svi se sada pitaju – šta dalje? (arhivirano: ovdje)
To isto se pitala i redakcija hrvatskog RTL-a. Ali, portali Novosti i Borba prenose nešto drugo: (arhivirano: 1, 2)
HRVATI JAVNO POZIVAJU NA NOVI PETI OKTOBAR! Traže nasilno rušenje Vučića i priznaju: On nije ustuknuo, smatraju ga faktorim stabilnosti
Hrvati javno pozivaju na novi Peti oktobar: Traže nasilno rušenje Vučića i priznaju da još nije „ustuknuo“
U tekstovima tih portala se navodi: (arhivirano: 1, 2)
“Hrvati javno pazivaju na petooktobarski scenario, nasilno rušenje Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića.
Traže nasilno rušenje Vučića, ali nemoćno priznaju – on je faktor stabilnosti.”
Naslov i tekst ovih portala baziran je na editovanom snimku RTL-ove emisije – Direkt. Cijeli snimak dostupan je na Jutjubu. (arhivirano: ovdje) Njegov naslov je:
Studenti za Direkt kažu da pobuni nije kraj, Vučić: ‘Šala i igara bilo je previše’
U opisu videa, kao i u uvodu prezenterke u prilog, navodi se:
“Ogroman prosvjed protiv srpskog predsjednika, piše Guardian. Povijesni dan ljutnje, kaže Le Monde. BBC javlja o najvećem skupu u srpskoj povijesti. Cijeli svijet piše o prosvjedima u Srbiji, podršku studentima pružili su Manu Chao, Madonna i Severina. Stvarno impresivno izgledaju kadrovi iz Beograda, gdje je na ulicama u subotu bilo pola milijuna. Ali: pitanje je što sada? Koju će promjenu prosvjedom postići? Mogu li tako srušiti Aleksandra Vučića? I može li se dogoditi ono što se dogodilo prije 25 godina, kada je nakon masovnih prosvjeda srušen režim Slobodana Miloševića?”
U samom videu sagovornicima se postavlja pitanje sa početka teksta – šta dalje i da li će studenti uspjeti “da sruše” Vučića i može li se ponovo dogoditi peti oktobar, kada je srušen režim Slobodana Miloševića.
U petominutnom prilogu pojavljuju se obični građani koji kažu da su izašli na protest jer žele promjene, pravdu, fer i poštene izbore. Za RTL je govorio i Žarko Korać, bivši potpredsjednik vlade Srbije, koji kaže da je u pitanju protest protiv Vučića, jedna studentkinja koja kaže da se borba nastavlja…
Zatim je ubačena i izjava Vučića za koga novinar u prilogu kaže da javno nije nimalo ustuknuo, čak i nakon najvećeg protesta u istoriji.
Potom kreće paralela sa petim oktobrom. Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina kaže da je razlika u tome što Vučić ima demokratski legitimitet, za razliku od Miloševića 2000. kao i u tome što njega mnogi smatraju faktorom stabilnosti u regionu.
Korać, potom, kaže da očekuje da će u nekom momentu doći do nemira:
“To ne može ići u nedogled i doći će do nekog incidenta. Ljudi će biti umorni i biće im dosta ove vlasti. Ali, moje je ključno pitanje: da li je zapravo Vučić vrsta političara, a posebno čoveka, kome u stvari to i odgovara na neki način.”
Prilog završava sa nekoliko redova o takozvanim “ćacima” (arhivirano: ovdje) u Pionirskom parku.
Iz svega ovoga jasno je sljedeće: Hrvati nijesu pozvali na novi peti oktobar i nasilno rušenje Vučića – radi se o pogrešno interpretiranom prilogu televizije RTL. Stavovi iz priloga nijesu stavovi redakcije RTL-a, već sagovornika, među kojima su građani Srbije, bivši potpredsjednik vlade Srbije, srpski studenti i jedan hrvatski istoričar.
Pritom, Novosti i Borba su pokušali da odvuku fokus sa teme, a to je – šta je sljedeći korak nakon tako velikog skupa u Beogradu, čemu treba dodati i činjenicu da su studenti najavili da skup od 15-og marta nije posljednji. (arhivirano: ovdje) Takođe, naslov ima za cilj da prikaže i da je država Hrvatska pozivala na “novi 5. oktobar”, i u njemu se ne navodi da je u pitanju prilog jedne od brojnih televizija u toj zemlji, čime se publika navodi na pogrešan zaključak.
Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
