Istraživanja pokazuju da sve manje Amerikanaca (arhivirano) vjeruje da se na izborima u njihovoj zemlji sve odvija ispravno. Anketa Instituta za ispitivanje javnog mnjenja Galup iz septembra 2024. pokazala je da 19 odsto ljudi nema povjerenja u legalnost izbora, niti u legitimitet izbornih rezultata. U 2004. godini bilo ih je samo šest odsto.
Jedno je sigurno – povjerenje između brojnih ostalih, opravdanih ili neopravdanih faktora, urušavaju dezinformacije i lažne vijesti koje neminovno prate gotovo svaki izborni proces.
A ni novembarski predsjednički izbori nijesu bili izuzetak, što potvrđuju i naše analize. (1,2,3,4,5,6).
Dezinformisanju o američkim izborima pridružio se i portal Serbian Times koji je 11. novembra na nalozima na društvenim mrežama objavio video isječak u kojem američki novinar Taker Karlson govori o tome kako je kandidatkinja Demokrata Kamala Haris pobijedila u onim državama koje od birača ne traže lični dokument za identifikaciju. (arhivirano).
“Kamala Haris je izgubila izbore u svim državama u kojima se traži glasačka lična karta, a pobedila je samo u državama u kojima ona nije neophodna prilikom glasanja”, piše u opisu snimka podijeljenog na Fejsbuku.
Ova tvrdnja je netačna.
Donald Tramp je osvojio 312 elektorskih glasova, dok je Kamala Haris osvojila 226.
Na spisaku država u kojima je pobijedila Haris nalaze se i one koje zahtijevaju da birači imaju ličnu kartu sa fotografijom ili drugi dokument koji potvrđuju pravo na glasanje.
I to, prema informacijama Rojtersa (arhivirano), pobijedila je u najmanje šest država koje zahtijevaju da birači pokažu neki vid identifikacionog dokumenta.
Haris je ostvarila prednost u odnosu na Trampa u Nju Hempširu i Rod Ajlendu, gdje je neophodno da pokažete prije glasanja važeću ličnu kartu sa fotografijom, kako biste ostvarili svoje pravo.
U Kaliforniji, na primjer, identifikacija nije obavezna ako je birač registrovan, ali se može zatražiti ako postoji sumnja. U Njujorku, identifikacija je obavezna samo za nove birače ili u određenim situacijama
U nekim državama u SAD-u identifikacija nije obavezna zbog različitih zakonskih propisa.
Na primjer, u državama poput Kalifornije i Njujorka, ako je birač registrovan, identifikacija se obično ne traži jer se smatra da su birači verifikovani putem registarskih sistema. Takođe, u nekim državama postoje alternativni načini provjere identiteta, kao što je potpisivanje izjave o identitetu, što smanjuje potrebu za fizičkom identifikacijom na biračkom mjestu.
PolitiFact je u svojoj analizi (arhivirano), baveći se sličnim tvrdnjama, ukazao na podatak da 36 saveznih država u SAD-u zahtijeva od birača da pokažu neki oblik identifikacije na biračkim mjestima. Preostalih 14 država i Vašington D.C. ne zahtijevaju nikakav oblik identifikacije za glasanje na biračkim mjestima, ali koriste druge metode za provjeru identiteta birača, poput upoređivanja potpisa birača ili traženja ličnih podataka.
“Neke od država u kojima je Haris pobijedila ne zahtijevaju dokumenta za glasanje. Na primjer, Oregon šalje glasačke listiće registrovanim biračima prije dana izbora, ali provjerava identitet birača prilikom registracije koristeći prihvatljiv oblik identifikacije, vozačku dozvolu, važeću ličnu kartu sa fotografijom ili broj socijalnog osiguranja.
Međutim, druge države u kojima je Haris pobijedila zahtijevaju identifikaciju: Vašington, Kolorado, Konektikat, Delaver, Nju Hempšir i Roud Ajlend”, piše PolitiFact.
Zbog svega navedenog, objavu ocjenjujemo ocjenom lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
