Još devet dana ostalo je do lokalnih izbora u Podgorici, što znači da politička kampanja ulazi u posljednju fazu. Ko će s kim nakon izbora stvar je projekcija. Projekcijama se, po svemu sudeći, bave i neki korisnici društvenih mreža.
U jednom postu na Fejsbuku mogu se vidjeti aktuelni i bivši predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović i Milo Đukanović, kako se rukuju. Post prati navod: (arhivirano: ovdje)
Ekskluzivno. Upravo je u hotelu Cue dogovorena post izborna koalicija izmedju Jakova i URE s jedne i Mila Djukanovica s druge strane.
Ispod objave uslijedili su brojni komentari – neki manje, neki više kreativni.
Da li su se Milatović i Đukanović sastajali ovih dana, to nije poznato. Ali, poznato je da je fotografija susreta Milatovića i Đukanovića stara gotovo godinu i po, odnosno da se u postu radi o fotošopu. Ona je nastala tokom primopredaje predsjedničke dužnosti. Portal CDM pisao je 18-og maja 2023: (arhivirano: ovdje)
“U Podgorici je danas održan drugi sastanak predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića na kome se razgovaralo o aktivnostima primopredaje dužnosti. Đukanović je kazao da vjeruje da će Crna Gora nsataviti da se uspješno kreće putem evropskog razvoja i poželio je Milatoviću uspješan mandat. Milatović je zahvalio Đukanoviću na konstruktivnim razgovorima i naglasio da je interes da Crna Gora dobije reformsku i stabilnu vladu.”
Da je originalna fotografija fotošopovana i smještena u hotel CUE jasno je na osnovu položaja tijela Milatovića i Đukanovića, kao i na osnovu njihovih odjevnih kombinacija.
Nije prvi put da se ljudi iz javnog života Crne Gore, posebno političari, fotošopom pokušavaju staviti u drugačiji kontekst. Prethodno su kroz slične filtere prošli i aktuelni premijer, tada lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, kao i iz više navrata mitropolit CPC Mihailo.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
