Sukob ukrajinske i ruske vojske koji traje više od nedjelju, doveo je do toga da iz minuta u minut bivamo zatrpani brojnim informacijama koje stižu sa ratom zahvaćenog područja. Iako cijeli svijet pomno prati dešavanja u Ukrajini, činjenica je da do svakog pojedinca svakodnevno stižu i lažne informacije o ovoj temi.
Za kratko vrijeme imali smo priliku da uočimo i opovrgnemo lažne vijesti poput onih da je predsjednik Ukrajine Zelenski napustio zemlju, kao i da je vojska Ukrajine otkazala poslušnost državi.
Trend širenja dezinformacija uveliko se nastavio pa je tako portal IN4S.net objavio da je fotografija ranjene Ukrajinke zapravo „zapadna propaganda“ i da fotografija datira iz 2018. godine.
„Zapadna propaganda: Plasiraju fotografije stare četiri godine, krivicu prepisuju Putinu“, naslov je članka.
„Naime, fotografija datira još iz 2018. godine. Jeste iz Кijeva, ali ne pogođenog vojnom operacijom Rusije. Žena je povređena nakon eksplozije plinske boce koja se dogodila u stanu do njenog, što se može zaključiti iz sledećih fotografija koje su objavljene nakon eksplozije 2018. godine“, navodi IN4S.
Naime, ovaj portal targetirao je viralnu fotografiju 52-godišnje Ukrajinke Olene Kurilo decidno tvrdeći da ona nije nastala prilikom nedavnog granatiranja Ukrajine od strane ruske vojske, pokušavajući tako da demantuju relevantne zapadne medije u čijim člancima se našla pomenuta fotografija.
Kao dokaz za svoju tvrdnju IN4S objavljuje sliku tvita u kojem se navodi da je fotografija povrijeđene žene nastala 2018. godine nakon eksplozije plinske boce.
Pomenuti događaj iz 2018. godine nije sporan, međutim sporna je tvrdnja da je fotografija povrijeđene žene nastala tada. Razlog je jednostavan, fotografija nije nastala 2018. godine već 24. februara 2022. godine, na dan kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.
Ovu informaciju potvrđuje niko drugi do sami autor fotografije, Volfgang Švan.
„Slika koja proganja, koja je objavljena po novinama širom svijeta, snimljena je na dan kada je ruska vojska Vladimira Putina napala Ukrajinu. Кurilo je povrijeđena u ruskom vazdušnom napadu koji je pretrpio istočni grad Čuhujev, njen dom je potpuno uništen. Ona je bila prva osoba koju je fotograf Volfgang Švan vidio kada je stigao na lice mjesta. Projektil je ostavio krater širok šest metara, kaže 31-godišnji Filadelfijanac, razgovarajući preko video poziva iz iznajmljenog stana u Кijevu.
-Otišli smo do tamo i tada smo vidjeli Olenu. Išla je raširenih ruku, veoma dezorijentisana; Siguran sam da je imala potres mozga. Fotografisali smo je dok smo je pitali kako se zove. Jedna koleginica je ulazila u Gugl prevodilac, pokušavajući da razgovara sa njom, kazao je Švan, prenosi britanski Independent.
Pored toga, treba napomenuti da je pomenuta fotografija prvi put svijetlost dana ugledala 24. februara kada je objavljena na Instagram profilu fotografa Švana.
„Stambeni kompleks pogođen je ruskim vazdušnim udarom u Čuhujevu, Ukrajina, jutro 24. februara 2022. Potvrđena je jedna civilna žrtva i nekoliko desetina povrijeđenih“, naveo je Švan na Instagramu.
Tvrdnja da fotografija potiče iz 2018. godine i da je nastala nakon eksplozije plinske boce podijeljena je i na Fejsbuku.
Ovom temom bavio se i britanski BBC, jasno nagovještavajući da je fotografija povrijeđene Ukrajinke zloupotrebljena kako bi se plasirale lažne vijesti.
Uzimajući u obzir sve navedene činjenice koje govore o porijeklu i nastanku fotografije povrijeđene žene, jasno zaključujemo da je ona aktuelna i da je nastala tokom ruske invazije na Ukrajinu.
Imajući u vidu tu činjenicu postaje nam jasno da je portal IN4S zloupotrebio fotografiju i po ko zna koji put podijelio lažnu vijest, koja je između ostalog i objavljena na jednom Fejsbuk profilu.
Zbog toga članak IN4S-a kao i objava sa Fejsbuka dobijaju ocjenu lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
