U vremenu koje obiluje dezinformacijama, one koje se odnose na osjetljiva pitanja poput religije, njihovim kreatorima mogu donijeti više klikova. Ili se bar oni tome nadaju. No, svakako da kada u naslovu stoji da vam neko brani da pominjete najveći i najradosniji hrišćanski praznik, da to može da izazove bijes i ljutnju kod pojedinaca.
Nacionalist, portal iz Srbije, čije objave često raskrinkavamo, po staroj, dobro poznatoj matrici objavio je tekst naslovljen:
STRAŠNO – ALARMANTNO: EU zabranjuje Srbima da koriste reči “Božić” i “Krsno ime”
Da bude odmah jasno – Srbima, u ovom slučaju, niko ništa nije zabranio.
Naime, Evropska komisija nedavno je donijela interni dokument koji sadrži smjernice za inkluzivnu komunikaciju, pod nazivom ‘Unija jednakosti’, do koga je prvi došao italijanski il Giornale. U dokumentu su naznačeni kriterijumi koje bi trebalo usvojiti za zaposlene u EK, za eksternu i internu komunikaciju.
U uvodnom dijelu komesarka za ravnopravnost Helena Dali piše da je potrebno uvijek ponuditi inkluzivnu komunikaciju, osiguravajući tako da svi budu cijenjeni i priznati, bez obzira na pol, rasu ili etničko porijeklo, vjeru ili vjeroispovijest, invaliditet, godine ili seksualnu orijentaciju.
Tako je u dokumentu, između ostalog, predloženo da se umjesto izraza ‘dame i gospodo’, koristi ‘drage kolege’, a umjesto ‘božićni praznici‘, ‘doba praznika’. Navodeći primjere, preporuka je da se ne koristi fraza „Božićni period može biti stresan“, već da se kaže „praznici mogu biti stresni“, te da se u publikacijama izbjegavaju imena „Marija“ i „Jovan“, već da se koriste „Malika i Julije“.
Sve to je odmah izazvalo burne reakcije među konzervativcima na Malti, odakle dolazi komesarka Dali. Reagovao je i Vatikan, pa je državni sekretar Vatikana, kardinal Pjetro Parolin prvo pohvalio napore da se iskorijeni diskriminacija u EU, ali i istakao da takve inicijative ne mogu da uključuju „poništenje naših korijena, hrišćansku dimenziju naše Evrope, posebno kada je riječ o hrišćanskim festivalima“.
Nakon toga, dokument je povučen, u cilju njegove dorade, što je objavila komesarka Dali na tviter nalogu.
“Moja inicijativa pisanja smjernica za komunikaciju imala je važnu namjeru: ilustrovati različitosti evropske kulture i pokazati uključivu narav Evropske komisije prema svakom načinu života i vjerovanju evropskih građana. Međutim, objavljena verzija smjernica ne služi na primjeren način toj svrsi. To nije zreo dokument i ne ispunjava sve standarde kvaliteta EK. Smjernice, jasno je, treba doraditi”, poručila je Dali.
U cijelom ovom dokumentu, ali ni izjavama pojedinaca niko nije pomenuo Srbe, niti to da im neko nešto zabranjuje, a posebno ne ‘krsno ime’. Dokument, koji je sada povučen, odnosio se na službenike EK. Da je objava apsurdna, ukazuje i činjenica da Srbija još nije postala članica EU.
Zbog svega toga, ova objava dobija ocjene ‘dezinformacija’ i ‘lažna vijest’.
Ocjenu ‘dezinformacija’ dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
