Evropska komisija je prošlog mjeseca (arhivirano) pokrenula formalni postupak protiv TikToka zbog sumnje da nije ograničio miješanje u izbore, posebno kad je u pitanju glasanje u Rumuniji. Najviši sud zemlje poništio je glasanje i naložio vladi da ga ponovi u cijelosti, a novi izbori su zakazani u maju.
Ova dešavanja bila su “okidač” za širenje brojnih dezinformacija, koje su se, recimo, odnosile na predstojeće izbore u Njemačkoj, kojima smo se već bavili.
A tu su i nove, netačne, tvrdnje:
“CENZURA SE SELI U EVROPU: Brisel pustio u pogon „demokratski štit“, evo šta mu je cilj! (VIDEO)”, piše portal Serbian Times (arhivirano).
U opisu objave ovog portala na Fejsbuku navodi se:
“Moći će da poništi izbore u zemljama članicama Unije”.
Jedan korisnik je u objavi naveo(arhivirano) da je Evropski demokratski štit nadnacionalno tijelo EU koje će moći da otkaže izbore ukoliko odgovor nije prihvatljiv za najveću organizaciju evropskih naroda.
“EU želi stvoriti Komisiju pod nazivom Europski demokratski štit (BDE). Riječ je o nadnacionalnom tijelu koje će omogućiti, kao u Rumunjskoj, otkazivanje izbora tijekom procesa ako rezultat ne odgovara EU ili pod izlikom manipulacije biračima od strane Elona Muska ili Rusije”, piše između ostalog u objavi korisnika Fejsbuka.
U drugoj objavi korisnik je naveo izjavu (arhivirano) rumunskog političara i kandidata na predsjedničkim izborima u Rumuniji 2024. Godine koji je navodno potvrdio da Evropski demokratski štit može otkazati izbore u državama članicama EU.
“Călin Georgescu reagira na “Europski demokratski štit” EU -a koji se može koristiti za otkazivanje izbora u državama članicama ako se rezultati smatraju nepoželjnim”.
Šta je Evropski demokratski štit?
Evropski demokratski štit je inicijativa Evropske komisije (EK) koja je usmjerena na zaštitu demokratije unutar Unije uključujući suzbijanje dezinformacija, zaštitu izbora od stranog uticaja i jačanje otpornosti društva na manipulacije informacijama. Nije u pitanju nadnacionalno tijelo EU, kako se netačno tvrdi u pojedinim objavama.
Pritom, ova inicijativa još uvijek nije formalizovana.
Evropski parlament je krajem decembra 2024. godine najavio (arhivirano) osnivanje parlamentarnog odbora, a u posebnom dokumentu se i detaljno opisuje budući sastav Evropskog demokratskog štita i njegove nadležnosti.
“Posebni komitet za Evropski demokratski štit, u saradnji sa stalnim komitetima, vršiti procjenu postojećeg i predloženog zakonodavstva, identifikovanje njegovih nedostataka i predlaganje načina za njihovo rješavanje u pitanjima koja se tiču miješanja unutrašnjih i spoljnih aktera u poslove država članica EU s ciljem uticaja na njihove političke, ekonomske ili odbrambene sektore, kao i na javno mnjenje tih država”, precizira se u Odluci (arhivirano) EP o osnivanju posebnog odbora za Evropski demokratski štit.
Zaštita izbora od stranih uticaja, a ne poništavanje rezultata
Evropski demokratski štit nema ovlašćenja da otkazuje ili poništava rezultate izbora u bilo kojoj državi EU, već kako smo prethodno naveli predviđa zaštitu izbora od stranih uticaja.
“Procjenjuje relevantno postojeće i planirano zakonodavstvo i politike radi daljeg otkrivanja mogućih slabih tačaka, nedostataka i preklapanja koja bi mogla biti iskorišćena za zlonamjerno miješanje u demokratske procese, uključujući i politike i mjere za očuvanje pravičnosti i integriteta izbora, kao i za jačanje demokratskih kontrola i ravnoteža”, precizira se u dokumentu.
Izbori su u nadležnosti država članica. Svaka država članica EU sama organizuje i sprovodi svoje izbore u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom.
Nigdje u dokumentu nije navedeno da Evropski demokratski štit ima ovlašćenje da poništi rezultate izbora ili da bi njegove procjene mogla koristiti EU za proglašavanje izbora nevažećim.
Zbog prethodno ukazanih činjenica koje demantuju tvrdnju da će inicijativa EU, Evropski demokratski štit moći da otkaže ili poništi izbore koji budu organizovani u državama članicama Unije, objavama dajemo ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
