Antimaskeri, termin koji se koristi za one koji ne prihvataju i ne podržavaju izrečenu mjeru u cilju prevencije koronavirusa – nošenje zaštitnih maski, pokušavaju da svoju teoriju podupru i koristeći ‘’dokaze’’ koji nijesu ni tačni, ni utemeljeni u činjenicama.
Fejsbukom se dijeli jako uznemirujuća kolaž fotografija na kojoj se nalazi nekoliko ljudi sa problemima na koži lica uz tvrdnju:
Eto kako može maska da uništi lice. Eto činjenice.
Fotografija se dijeli od avgusta, uz slične tvrdnje, još uvijek je viralna i dijeljena među hiljadama korisnika ove mreže.
Međutim, istina je da tri slike prikazuju slučajeve malih boginja ekcema i rozacee koji nisu povezani s nošenjem maski za lice, dok su ostale dvije povezane s nošenjem maski za lice.
Slučaj je detaljno istražio portal BoomLive koji otkriva da su jedine fotografije koje prikazuju problem koji su nastali od nošenja medicinski maski fotografije:
1. gore lijevo – na kojoj se vidi Francuska tinejdžerka koja tvrdi da je pretrpjela alergijsku reakciju nakon dužeg nošenja maske. Izvještaj francuskog lista Le Monde od 10. avgusta 2020. citira majku tinejdžerke kako kaže: “Prvi put je nosila tu masku koju joj je dala škola tako dugo. Bili smo na odmoru nedjelju dana u kampu i bilo je obavezno nošenje maske u zatvorenim prostorima, tako da ju je nosila svakodnevno “.
2. desno u sredini – Na slici na sredini s desne strane posta prikazuje se italijanska medicinska sestra Valeria Zedde, koja je istu fotografiju objavila na Instagramu 13. marta 2020. Na njoj se vide tragovi uzrokovani opremom za ličnu zaštitu koju je nosila u smjeni.
3. Gore desno je fotografija ekcema herpetiku.
4. Dolje lijevo je fotografija maloih boginja.
5. Dolje desno je fotografija rozacee
Svjetska zdravstvena organizacija dala je precizne preporuke na koji način se maske najbolje koriste i kako se odnositi prema njima.
S ozbirom na činjenicu da su na kolažu koji je diejli fejsbukom dvije od pet osoba sa problemom uzrokovane nošenjem maski, ovom slučaju dajemo ocjenu dezinfomacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Viralne objave: Dezinformacija
