Viralni snimci i isječci šire se regionom, u kojima se vidi grupa ljudi sa bijelim torbama na leđima kako raštrkano trče po nečemu što liči na pustinju. Snimci su brzo stavljeni u kontekst rata Hamasa i Izraela, pa smo dobili navode poput: (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11).  

Video snimljen na granici Egipta i Palestine, a ljudi koje na snimku vidite su Egipćani koji na leđima nose pitku vodu Palestincima nakon što im je Izrael ukinuo dotok vode 

….egipćani ,kroz pustinju donose vodu i hranu palestincima..! ….ostatak svijeta nijemo šuti…!?! 

Stotine egipćana preseca granicu Egipta i Gaze, donoseći palestincima hranu i vodu na svojim leđima, kako bi pomogli narodu koji trpi divljačku represiju i etničko čišćenje od strane fašističke države I****l. 

U jednom od najljepših prikaza čojstva, Egipćani se stavljaju u opasnost da pređu granicu u Gazu kako bi civilima donijeli hranu i vodu dok ih Zapad gleda kako pate. Slava Bogu i Hvala Egiptu. 

S obzirom na viralnost videa i isječaka, njima su se bavili svjetski fekt-čekeri, kao i kolege iz Raskrinkavanja.ba. Prema dostupnim informacijama, video ne prikazuje Egipćane koji rizikuju kako bi dopremili potrepštine Palestincima, već najvjerovatnije krijumčare koji pokušavaju da uđu, ne u Gazu, nego u – Libiju.  

Prema pisanju arapskih fekt-čekera, Misbar, video se može pratiti unazad do kraja avgusta, dakle oko mjesec i po prije početka novog sukoba Hamasa i Izraela. Tada je postavljen na Tik Tok, a u opisu se navodi: “Salum, zapadna granica Egipta, Matruh”, što ukazuje na to da je video nastao u blizini egipatsko-libijske granice. 

Na Jutjubu je moguće pronaći slične snimke takođe nastale prije početka sukoba. Ispod jednog od njih na arapskom je ispisano: “krijumčarenje na granici Egipta i Libije”. 

Zbog dokaza da sporni video ne potiče iz aktuelnog sukoba Hamasa i Izraela, već je nastao ranije, sporne objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article