Digital services act (DSA), iliti Zakon o digitalnim uslugama Evropske Unije stupio je na snagu, a sa njim došle su i dezinformacije.
Na društvenim mrežama širi se narativ da je DSA zakon o cenzuri, pa ga prate opisi kao što su: (1, 2, 3, 4, 5).
Danas je zvanično počeo da se primenje novi zakon o cenzuri medija i društvenih mreža u EU. Prvenstveno će cenzurisati sve što ne ide u korist vladajućoj EU kriminalnoj družini.
Sloboda govora i mišljenja dovidjenja, dobro došao Fašizam!
Europski DSA zakon o sveobuhvatnoj cenzuri jučer je stupio na snagu.
DSA nije zakon o sveobuhvatnoj cenzuri. Na sajtu EU se, između ostalog, navodi:
“Iako postoje mnoge prednosti digitalne transformacije, postoje i problemi. Osnovna briga je trgovina i razmjena ilegalne robe, usluga i sadržaja na mreži. Online usluge se takođe zloupotrebljavaju od strane manipulativnih algoritamskih sistema za povećanje širenja dezinformacija i u druge štetne svrhe. Ovi izazovi i način na koji ih platforme rješavaju imaju značajan uticaj na osnovna prava na mreži.
Uprkos nizu ciljanih intervencija specifičnih za sektor na nivou EU, još uvek su postojale značajne praznine i pravni tereti koje treba riješiti početkom 2020-ih. Na primjer, neke velike platforme kontrolišu važne ekosisteme u digitalnoj ekonomiji. Oni su se pojavili kao čuvari vrata na digitalnim tržištima, sa moći da djeluju kao privatni kreatori pravila. Ova pravila ponekad rezultiraju nepravednim uslovima za preduzeća koja koriste ove platforme i manjim izborom za potrošače.
Stoga je Evropska unija usvojila moderan pravni okvir koji obezbjeđuje bezbjednost korisnika na mreži, uspostavlja upravljanje sa zaštitom osnovnih prava na prvom mjestu i održava pošteno i otvoreno okruženje onlajn platforme.”
Svjetski mediji pišu da je DSA zapravo brana za govor mržnje i širenje dezinformacija. A, da DSA nije zakon o cenzuri dokazivale su i kolege iz Logically facts. Jedan od portparola Evropske komisije, Johanes Barke, za Logically je rekao:
“Jedan od osnovnih ciljeva DSA je bolja zaštita osnovnih prava na mreži, naročito slobode izražavanja i informacija, uključujući slobodu medija i pluralizam. Horizontalna pravila protiv nelegalnog sadržaja pažljivo su kalibrisana i praćena snažnim zaštitnim mjerama za slobodu izražavanja i efektivno pravo na obeštećenje.”
Prema DSA, vodeće platforme kao što su Fejsbuk ili TikTok suočavaju se sa strogim pravilima i moraju imati planove kako da zaštite npr. djecu, ili da spriječe izborne zloupotrebe, piše BBC. Ako ne ispoštuju pravila, suočavaju se sa rigoroznim kaznama, koje se mogu mjeriti u milijardama eura, a čak im prijeti i zabrana rada unutar EU.
Sporne objave dobijaju ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
