Izjave poznatih političara su uvijek “vruća roba” na virtuelnom tržištu. Međutim korisnicima društvenih mreža je još zanimljivije, kad su političari “matirani” od neke široj javnosti nepoznate osobe. Tako na Fejsbuku možemo pročitati na stotine izmišljenih, romantizovanih ili pogrešne interpretacije konverzacija, a jedna od najpopularnijih je ona, navodno zabilježena u Africi, između predsjednika Francuske Emanuela Makrona i univerzitetskog profesora čije ime se ne navodi u objavi na profilu Slobodan Radović.
U pomenutom postu stoji da je Makron na univerzitetu u Konakriju u svom obraćanju kazao:
“U zajednicama koje neplanirano rađaju 7-8mero djece koliko god milijardi investirate nema progresa. To je civilizacijsko pitanje, Afrika je bogata ali zaostala…”
Nakon toga je, kako se navodi dobio odgovor od profesora sa “Ahmedu-ding univerziteta”:
“Afrikancima ne treba civilizacija razvrata. U Vasoj exelencijo predsjednice civilizaciji je normalno da muskarac spava sa muskarcem, žena sa ženom, da mlade djevojčice idu od kreveta do kreveta, gazeći djevičanstvo i svoju čast i takve kasnije (ako) rađaju potomstvo u kojem je sve neljudsko dozvoljeno i pohvalno, normalno je da supružnici, pa i predsjednici imaju više ljubavnica i ljubavnika, žena čak vodi ljubav i sa svojim psom. Normalno je da žena nastavnica zavede učenika i odvede ga u krevet, a po godinama može majka da mu bude, normalno je da brutalno zlostavljaju roditelje i da ih otjeraju u staračke domove a onda i zaborave. Afrikancima ne treba civilizacija koju donose takvi kao vi, Afrika je najbogatiji kontinent, njen gorući problem je Vaša zemlja i slične koje su poslije monstruozne višestoljetne pljačke ostavile vazalske institucije; banke i kompanije koje brutalno pljačkaju i odlivaju bogastva u Pariz i druge gradove. Sav očaj Afrike dolazi iz Francuske i sličnih zemalja koje vješto nalaze izdajnike među nama da vama služe. Afrika se mora osloboditi Vas, kao sto se oslobodila Azija svojih kolonijalnih ugnjetavača. Francuska nije naše rješenje, Francuska je nas najveći problem!”
Kako su pogrešne interpretacije krenule?
Tekst o navodnoj izjavi predsjednika Francuske i replici “profesora sa Ahmedu-ding univerziteta” prvi put je objavljen prije pet godina na francuskom jeziku, na portalu Algeriepatriotique. Na engleskom jeziku iste godine članak je objavljen na portalu How Africa, a ta verzija je svoju slavu doživjela na Fejsbuku. Kolege iz Raskrinkavanje.ba, podsjećaju da se u originalnom tekstu navodi i ime profesora- Amadou Duono, te da je navodno riječ o profesoru sociologije na Univerzitetu Ahmadou-Dieng u gradu Konakri, u zapadnoafričkoj državi Gvineja.
U članku nije navedeno gdje je i kad nastala Makronova izjava, već samo da je on nešto izjavio, odnosno, da mu je profesor odgovorio.
Kako to obično biva kada su slobodne interpretacije u pitanju, medijska obmana zablistala je u punom sjaju kad je dotakla naše govorno područje. Naime, tada je sugerisano da Makronova izjava i profesorov odgovor potiču sa istog događaja, odnosno da je Makron govorio na univerzitetu na kojem je zaposlen profesor.
To nije tačno, jer višesatno pretraživanje interneta na nekoliko jezika, nije nam obezbijedilo potvrdu da je predsjednik Francuske uopšte posjetio univerzitet u Konakriju.
Makronova izjava o afričkim porodicama sa “sedmoro do osmoro djece”, zbog kojih “nema progresa” bez obzira na milijarde u investicijama, sa druge strane jeste autentična i dio je njegovog odgovora novinaru na G20 samitu u Hamburgu, koji je održan od 7. do 8. jula 2017. Na pitanje novinara iz Obale Slonovače o tome zašto nema “Maršalovog Plana” pomoći za Afriku, kako navodi Vox Makron je rekao sljedeće:
“Izazov Afrike potpuno je drugačiji, mnogo je dublji. Koji su problemi u Africi? Složene demokratske tranzicije, demografska tranzicija, što je jedan od glavnih izazova s kojim se Afrika suočava, potom, trgovinske rute, koje trebaju odgovore u pogledu sigurnosti i regionalne koordinacije. Trgovina drogom, oružjem, ljudima, kulturnim dobrima… Nasilni fundamentalizam i terorizam, sve to stvara poteškoće u Africi. U isto vrijeme imamo zemlje koje su izuzetno uspješne, s izvanrednom stopom rasta, zbog kojih ljudi kažu da je Afrika zemlja prilika. Dakle, ako želimo koherentan odgovor za Afriku i afričke probleme, trebalo bi razviti niz politika koje su prilično sofisticiranije od jednostavnog Maršalovog plana i nagomilane dvije milijarde.
Makronov odgovor traje znatno duže od citirane dvije rečenice i on poručuje:
“Maršalov plan koji želite za Afriku, je plan koji će sprovoditi afričke vlade i regionalne organizacije. To je pristup rigoroznijeg upravljanja, odlučnije borbe protiv korupcije, uspješne demografske tranzicije. Kada neke države danas imaju sedmoro do osmoro djece po ženi; možete odlučiti potrošiti milijarde eura, nećete ništa stabilizovati”. Dakle, plan transformacije, na neki način, koji bismo trebali sprovoditi zajedno, uzimajući u obzir afričke specifičnosti i, zajedno s afričkim šefovima država, je plan koji bi trebao uzeti u obzir obaveze u svim područjima koja sam već spomenuo. Trebalo bi ujediniti javni i privatni sektor – sistem je zakazao trebalo bi ga pokrenuti- to je ono što radimo svuda gdje smo uključeni.”
Iako je Makronovo pojašnjenje bilo kompleksno, na društvenim mrežama je osvanuo izrezani odgovor, odnosno dvije spojene kratke izjave koje su zapalile društvene mreže.
Lako je zaključiti, da su djelovi izjave koji su prezentovani manipulativno odnosno van konteksta, autentični. S druge strane nema nijednog jedinog dokaza da je Makron ikad govorio na Univerzitetu u Konakriju, kako se tvrdi u raznim objavama na društvenim mrežama.
Pošto Makron nikad nije govorio na univerzitetu u Konakriju, a njegove izjave su zlonamjerno interpretirane ovoj objavi dajemo ocjenu Dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
