Mađarski desničarski političar, Laslo Torockai, ponovo podgrijava maštu mađarskih nacionalista, kao i onih koji priželjkuju pad Ukrajine pod ruskom agresijom. On je već imao izlet u kojem je izrazio pretenzije ka ukrajinskim teritorijama, a o čemu je Raskrinkavanje pisalo. Sada govori o istoj stvari.
Aloonline.me piše:
Mađarska će polagati pravo na Zakarpatje u slučaju pada Ukrajine
U tekstu se jasno navodi da ovo nije stav zvanične Budimpešte, ili premijera Viktora Orbana, već Torockaija. O njegovoj izjavi o Zakapartju pisali su i svjetski mediji, kao što je Rojters, koji je dao drugačiji naslov: “Mađarska krajnja desnica bi polagala pravo na susjedni region ako Ukrajina izgubi rat”. Torockai je govorio na konferenciji, na kojoj su se njegovoj partiji pridružile kolege iz krajnje desničarske njemačke AfD, kao i krajnji desničari iz nizozemske FrD. Tom prilikom je izjavio:
“Ako se ovaj rat završi tako što Ukrajina izgubi državnost… onda kao jedina mađarska strana koja zauzima ovaj stav, dozvolite mi da signaliziram da polažemo pravo na Zakarpatje.”
U ukrajinskom Zakapartju živi oko 100-150 hiljada ljudi iz mađarske manjine.
Iako mađarska vlada na čelu sa Viktorom Orbanom igra toplo-hladno sa evropskim partnerima i Rusijom u ratu u Ukrajini, Orban je uvjerio predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, da će Mađarska “nastaviti da podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine”. Dakle, ako mu je vjerovati, Ukrajina ne treba da strahuje da će Mađarska za njegovog mandata polagati pravo na dio ukrajinske teritorije.
Orban je, zapravo, jedina prava moć u Mađarskoj, za razliku od Torockaija, koji sa svojom partijom “Naša domovina” u mađarskom parlamentu od 199 mjesta ima svega – 6.
Torockaijevi desničarski izleti naslanjaju se na dio propagandnog narativa koji potiče iz Rusije, a koji potencira da će zapadni partneri Ukrajine zauzeti njenu teritoriju, što zapravo od 2014. radi Rusija.
Ova objava dobija ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
