Iako u mladosti bezbrižno provodimo sate na suncu u želji da postignemo preplanuo ten, poslije određenih godina ipak shvatimo da sunce i nije tako pogodno za našu kožu. 

U misiji da se sačuvamo od UV zračenja, najčešći “saborac” su kreme sa visokim faktor zaštite od sunca (SPF) koje osim što štite kožu od raznih oštećenja, štite je i od procesa starenja. 

Posljednjih dana na društvenim mrežama se ipak javljaju neki korisnici koji osporavaju efektivnost tih krema. Više korisnika je podijelilo video u kojem model demonstrira primjenu SPF kreme na lice, uz komentar da one blokiraju sunčevu svjetlost koja podstiče tijelo da apsorbuje vitamin D. (1, 2, 3, 4) 

“Svi mi kad odemo na more ponesemo kremu za sunčanje da se zaštitimo od UV zračenja. Ovako izgleda krema za sunčanje kroz UV kameru. Čak i ako umijete lice, krema za sunčanje ostaje na vašoj koži i blokira blagotvorne sunčeve svetlosti koje potiču vaše telo da apsorbuje vitamin D”, piše u objavama. 

Tačno je da SPF kreme blokiraju određeni dio sunčevog zračenja, ali ne u potpunosti. 

SPF je oznaka koja pokazuje u kojoj mjeri krema štiti kožu od ultraljubičastog zračenja (UV), koje je glavni uzrok opekotina od sunca.  

SPF kreme funkcionišu kao fizički blokatori, jer sadrže sastojke poput cink oksida ili titanijum dioksida, koji reflektuju i raspršuju UV zrake. Takođe, imaju funkciju i hemijskih blokatora, samim tim što sadrže sastojke poput avobenzona, oktokrilena i drugih, koji apsorbuju UV zrake i pretvaraju ih u toplinu, koja se zatim oslobađa iz kože. 

Obilježja na SPF kremama, koja variraju od faktora 15 do 50, označavaju nivo zaštite koji vam konkretna krema pruža. Dok SPF krema sa zaštitnim faktorom 15 blokira 93 odsto UBV zraka, koji uzrokuju opekotine na koži, krema sa faktorom 50 propušta dva odsto sunčevih zraka. 

Čak ni kreme sa zaštitnim faktorom 100, koje su manje zastupljene na tržištu, ne štite u potpunosti, jer UV zraci i dalje dopiru do kože. 

Što znači da kreme sa zaštitnim faktorom ipak propuštaju sunčeve zrake. 

Konsenzus među naučnicima je da kreme za sunčanje ne izazivaju nedostatak vitamina D. Eksperti iz oblasti dermatologije navode da SPF kreme sa visokim zaštitnim faktorom zaista filtriraju većinu sunčevog UV zračenja, a istovremeno su UVB talasne dužine te koje pokreću proizvodnju vitamina D u koži. 

“Međutim, kliničke studije nikada nisu pokazale da svakodnevna upotreba krema za sunčanje dovodi do nedostatka vitamina D. Zapravo, većina studija pokazuju da ljudi koji svakodnevno koriste kreme za sunčanje mogu i dalje održavati nivo vitamina D”, zaključak je naučnog članka koji je objavila fondacija Skin Cancer. 

Dakle, čak i pravilno nanijeta krema sa nekim zaštitnim faktorom propušta 2 do 3 odsto sunčevih ultraljubičastih B zraka do kože, a tijelu je potrebno samo malo da proizvede vitamin D. Osim izlaganja suncu, potrebe za vitaminom D moguće je zadovoljiti kroz zdravu ishranu ili suplemente. 

Zbog činjenice da SPF kreme ne blokiraju sunčevu svjetlost u potpunosti, već značajno smanjuju količinu UBV zračenja koje dopire do kože, objave ocjenujemo kao dezinformaciju. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article