Rute nije negirao genocid u Srebrenici, niti ga nazvao lažnim

2917

Novoizabrani Generalni sekretar NATO-a Mark Rute tek što je stupio na funkciju, postao je meta dezinformacija, i to portala na Zapadnom Balkanu. 

Bivši holandski premijer je preuzimajući funkciju prvog čovjeka Alijanse momentalno postao trn u oku onima koji po svaku cijenu žele diskreditovati taj savez, ali i njegove čelnike. 

Tako se među pojedinim medijima u Srbiji, ali i nekima u Crnoj Gori velikom brzinom proširila navodno stara izjava Rutea u kojoj negira genocid u Srebrenici. 

„Novi šef NATO-a: Srebrenica je najveća laž“, objavila je srpska Politika

„Najsvjetlija tačka je kad je Rute javno tražio oproštaj u ime holandske vlade zbog trgovine robljem u srednjem vijeku. Naravno uz nadoknadu štete. Ne treba zaboraviti još jednu njegovu svijetlu tačku koja je prošla nezapaženo u Holandiji. Rute je javno 2017. godine na konferenciji za štampu rekao: „Srebrenica je najveća laž u istoriji”. Tada je zbog toga imao velike probleme sa Erdoganom. Ne zaboravimo da je holandski bataljon bio u Srebrenici“, navodi se u tekstu Politike. 

Ubrzo se nadovezala i crnogorska Borba

„Novoizabrani šef NATO-a: Srebrenica je najveća laž u istoriji“ 

„Bivši holandski premijer, a sada novoizabrani generalni sekretar NATO Mark Rute, javno je rekao na konferenciji za medije 2017. godine da je „Srebrenica najveća laž u istoriji“. Rute je u martu 2017. godine naglasio da je navodni masakr 8.000 muslimana u Srebrenici u julu 1995. godine „mučno falsifikovanje istorije“. On je tada reagovao na izjavu turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, koji je optužio holandske mirovne snage da nisu uspjele da spriječe zločin“, piše Borba. 

Isto su objavili i portali In4s, Aloonline.me, Happy, Portal083, Spona… 

Ova informacija našla se i na Fejsbuku (1,2,3,4,5) 

Dok dio medija koji su objavili navodnu tvrdnju Rutea nije ponudio nikakav dokaz, ostali su podijelili video snimak iz 2017. godina u kojem se navodno može čuti sporna izjava. 

U snimku od prije sedam godina koji je objavljen na zvaničnom kanalu CNBC televizije, Rute je pominjao Srebrenicu u kontekstu odgovora na prozivku tadašnjeg turskog premijera, a danas predsjednika Redžeta Tajipa Erdogana. 

Da bi uopšte razumijeli situaciju u kojoj se Rute dohvatio teme o Srebrenici, treba izdvojiti činjenice vezane za svojevremeni sukob lidera Holandije i Turske. 

Naime, u martu 2017. godine holandska vlada je uskratila dozvolu za slijetanje avionu koji je dovezao Mevluta Čavušoglua, turskog ministra vanjskih poslova,  koji je tada namjeravao da govori na skupu u Roterdamu. To je navelo ministra da zaprijeti Holanđanima sankcijama. 

Tenzije je ubrzo nakon toga produbio i Erdogan, navodeći kako u Holandiji još uvijek postoje ostaci nacizma i fašizma, te uz to optužio holandske mirovne snage UN-a u Srebrenici u julu 1995. da nijesu spriječili ubistvo 8.000 bosanskih muslimana. 

U odgovoru Erdoganu, tadašnji premijer Rute kazao je sledeće

“Kada se nešto dogodi kao prošle subote, moramo zauzeti stav, moramo podvući crtu i reći da je to neprihvatljivo.”  

A nakon Erdoganovog komentara o Srebrenici, rekao je:  

“Moram reći da predsjednik Turske danas na (sve) histeričniji način govori o Holandiji. On je sada dao istorijsku i nerazumnu primjedbu o Srebrenici koja je totalno pogrešna i koja je potpuno neistinita”. 

Upravo ova izjava Rutea može se čuti na ranije pomenutom snimku na YouTube platformi

Nakon preslušavanja videa, jasno zaključujemo da je Rute lažnim nazvao tvrdnje Erdogana kojima je turski lider etiketirao Holandiju kao indirektnog krivca za genocid u Srebrenici. 

Uzimajući u obzir navedene činjenice, jasno zaključujemo da Mark Rute nikada nije nazvao genocid u Srebrenici lažnim, niti je na bilo koji način negirao masakr koji se tamo dogodio. 

Zbog toga, objave portala, ali i fejsbuk postove u kojima je iznesena tvrdnja da je novi šef NATO-a svojevremno genocid nazvao „najvećom laži u istoriji“, ocijenili smo kao dezinformacije. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article