Gotovo svake sedmice u onlajn svijetu se pročuje neki novi plan međunarodnih organizacija koji je u suprotnosti sa ključnim vrijednostima za koje se zalažu.
Ovog puta je na udaru Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), odnosno njen izvršni direktor Tedros Adanom Gebrejesus.
Više korisnika društvenih mreža (1, 2, 3, 4, 5, 6) je podijelilo njegovu navodnu izjavu da treba zabraniti poljoprivredu kako bi se spasila planeta. Ova vijest izvorno je objavljena na portalu Epoha.
“Iz SZO-a poručuju da poljoprivredu treba zabraniti u cijelom svijetu kako bi se spasio planet.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je svjetske vlade da zabrane poljoprivredu kako bi spasili planet od takozvanog “globalnog ključanja”, navodi se u tekstu pomenutog portala.
Izjava prvog čovjeka SZO-a je izvučena iz konteksta.
Tačno je da je Tedros Adanom Gebrejesus u decembru prošle godine ukazao da trenutni prehrambeni sistemi nisu racionalni i da značajno utiču na klimatske promjene.
Izvršni direktor SZO-a je pozvao na uvođenje ishrane koja se u većoj mjeri zasniva na biljkama.
“Naši prehrambeni sistemi štete zdravlju ljudi i planete Zemlje. Prehrambeni sistem doprinosi preko 30 procenata emisije gasova sa efektom staklene bašte, čineći skoro trećinu globalnog tereta bolesti. Stoga je neophodan transformisanje prehrambenih sistema okretanjem prema ovom zdravijem, raznovrsnijem i ishrani više zasnovanoj na biljkama. Ako bi prehrambeni sistemi omogućili zdravu ishranu za sve, mogli bismo uštedjeti osam miliona linija godišnje”, poručio je izvršni direktor SZO-a.
Dakle, iz SZO-a nisu poručili da treba zabraniti poljoprivredu u cijelom svijetu kako bi se spasila planeta, već je ključna poruka bila apelovanje na svjetske vlade, pojedince i privatni sektor da se preorjentišu na alternativni način ishrane koji se zasniva na biljnim namirnicama.
Prvi čovjek SZO-a je dalje u videu pomenuo međunarodnu Deklaraciju o klimi i zdravlju koja je usvojena početkom decembra prošle godine i trenutno broji 148 država potpisnica.
Deklaracija predstavlja poziv na djelovanje kako bi se riješio problem negativnog učinka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, pojasnio je u videu. Podaci SZO-a, kako je naveo Adanom Gebrejesus, trenutno ukazuju da je pitanje klimatskih promjena i ishrane na veoma malo zastupljeno u zvaničnim politikama država.
Kada pričamo o klimi, moramo da razgovaramo i o hrani
Sigurno će se neko zapitati kakve veze imaju klimatske promjene, ishrana i poljoprivreda.
Najjednostavnije objašnjeno – oko tri četvrtine svjetskog poljoprivrednog zemljišta koristi se za ispašu stoke ili uzgoj biljaka za njihov tov. Rezultat tih aktivnosti je nekontrolisano krčenje šuma koje su najveći prirodni upijač ugljen-dioksida, izumiranje desetina hiljada biljnih i životnjskih vrsta i prekomjerno trošenje pijaće vode.
Sa druge strane, globalna proizvodnja hrane značajno utiče na klimatske promjene, iz prostog razloga što uzrokuju trećinu svih emisija sa efektom staklene bašte.
Brojni naučni članci se bave njihovim uzročno-posljedičnim odnosom, uz istu konstataciju koju navodi i izvršni direktor – prehrambeni sistemi se moraju mijenjati na racionalniji način i to je činjenica.
Dok tvrdnja koju je objavila Epoha, a prenijeli brojni korisnici društvenih mreža, da SZO želi zabraniti poljoprivredu u cijelom svijetu nije tačna, jer cilj nije iskorijeniti tu vrstu proizvodnje, već uvrstiti alternativne načine ishrane koji su pogodniji za planetu i okruženje.
Objavama dajemo ocjene dezinformacija i teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
