U momentu kada se čovječanstvo na različite načine direktno suočava sa posljedicama kilimatskih promjena i sve više prepoznaje važnost obnovljivih izvora energije (OIE) kao ključnog faktora u borbi protiv istih, neizbježno je da se pojave i različite tvrdnje koje pokušavaju umanjiti njihovu važnost. Jedna od takvih tvrdnji je da su solarni paneli, kao jedan od najpopularnijih oblika OIE, zapravo više štetni za životnu sredinu nego korisni.
Nedavno su se na društvenim mrežama pojavile tvrdnje koje izazivaju pažnju i pokušavaju šokirati javnost.
“Jeste li znali da nakon 15-ak godina solarni paneli gube svoju učinkovitost i više nisu korisni, nakon čega odlaze u otpad.
Međutim, ovaj otpad nije poput običnog smeća, nevjerojatno je toksičan i predstavlja značajan rizik za okoliš. Zapravo, otpad od solarnih panela je 300 puta štetniji od nuklearnog otpada, a njegovo zbrinjavanje zahtijeva skupu i specijaliziranu metodu”, navodi se u objavi na Fejsbuku.
Ovakve, paušalne izjave, ne samo da bude znatiželju i provociraju zdrav razum, već i pokreću raspravu o održivosti i ekološkoj odgovornosti koja je ključna u današnjem društvu.
Dakle, prije nego što prihvatimo ovakve tvrdnje kao istinite, važno je dublje istražiti i postaviti pitanje: koliko je to zaista istinito?
Što se tiče tvrdnje da solarni paneli gube svoju učinkovitost nakon 15-ak godina i postaju beskorisni, istraživanja i izvještaji koje su proveli kredibilni izvori demantuju ovu tvrdnju. Na primjer, istraživanja objavljena u renomiranom naučnom časopisu ,,Energy Policy” analiziraju dugovječnost solarnih panela i pokazuju da većina modernih solarnih panela ima garanciju za proizvodnju električne energije od 25 do 30 godina. Takođe, izvještaj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) ističe da solarni paneli mogu zadržati visoku učinkovitost i nakon dužeg perioda korišćenja, uz minimalan gubitak učinkovitosti.
Što se tiče tvrdnje da je otpad od solarnih panela 300 puta štetniji od nuklearnog otpada, ona nije podržano kredibilnim izvorima. Istraživanja objavljena u naučnim časopisima, poput onog u ,,Science of The Total Environment”, analizirala su ekološki uticaj solarnih panela i pokazala da je njihov ekološki uticaj znatno manji od fosilnih goriva i nuklearnih izvora energije. Osim toga, IRENA pruža informacije o metodama recikliranja solarnih panela koje smanjuju njihov uticaj na životnu sredinu.
Što se tiče tvrdnje o povećanju ,,zelenog” otpada od solarnih panela do 2030. i 2050. godine, važno je uzeti u obzir trendove u reciklaži solarnih panela.
Prema izvještaju Evropske unije (EU) o upravljanju otpadom od solarnih panela procenat recikliranih solarnih panela ima trend rasta, a većina materijala od kojih su izrađeni solarni paneli oko 95% (!) je reciklabilna. Takođe, analize i projekcije IRENA-e sugerišu da će se s razvojem tehnologije reciklaže i povećanjem svijesti o održivosti, količina otpada od solarnih panela može značajno smanjiti.
Osim toga, važno je napomenuti da i direktiva Evropske unije o elektronskom otpadu (WEEE) igra ključnu ulogu u promovisanju održivosti i odgovornosti u upravljanju solarnim panelima. Ova direktiva uvodi koncept produžene odgovornosti proizvođača, što znači da proizvođači solarnih panela postaju odgovorni za održivo upravljanje svojim proizvodima tokom cijelog životnog ciklusa. Ovo uključuje i odgovornost za recikliranje solarnih panela nakon njihovog isteka vijeka trajanja, čime se postiže značajan porast u procentu recikliranih solarnih panela.
Ovim pristupom, direktiva WEEE ima potencijal da značajno smanji količinu solarnih panela koji završavaju na deponijama ili se izvoze u siromašnije zemlje radi odlaganja, kako stoji u navedenoj objavi. Umjesto toga, proizvođači su motivisani da primjenjuju održive prakse upravljanja otpadom, što doprinosi zaštiti životne sredine i promoviše cirkularnu ekonomiju u sektoru solarnih panela.
Stoga, tvrdnja o dramatičnom povećanju ,,zelenog” otpada od solarnih panela do 2030. i 2050. godine nije nužno tačna kada se uzmu u obzir faktori kao što su reciklaža i tehnološki napredak, već predstavlja tzv. ,,najgori scenario’’.
Ovi kredibilni izvori i studije pružaju valjane podatke koji demantuju senzacionalne tvrdnje o solarnim panelima kao ,,otrovnom otpadu”. Umjesto toga, oni naglašavaju važnost investiranja u obnovljive izvore energije kao održivog rješenja za energiju budućnosti, uzimajući u obzir ekološke, ekonomske i društvene faktore.
Ovoj objavi dajemo ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
