Kada istraživanja javnog mnjenja, poput onoga koje je sprovedeno u Crnoj Gori početkom godine, pokažu, između ostalog, da trećina stanovništva vjeruje da vakcine izazivaju autizam, onda je to bez sumnje alarm za jedno društvo.
Ovakvi problemi svakako imaju svoje uzroke i poslijedice. U skladu sa tim, kao poslijedica vjerovanja da MMR vakcina izaziva autizam (smatra 38,7 odsto građana/ki), javlja se činjenica da je samo 18,2 odsto dvogodišnjaka u našoj zemlji primilo navedenu vakcinu.
Na ovo su upozorili prošle nedjelje iz Instituta za javno zdravlje, rekavši da epidemija malih boginja u susjednim državama jeste dodatni alarm za Crnu Goru.
Ovo je samo jedan od mnogobrojnih indikatora da teorije zavjere i lažne vijesti koje se tiču vakcina izazivaju velike probleme po javno zdravlje.
Sa druge strane, kada govorimo o uzrocima visoke zastupljenosti vjerovanja u neistine o vakcinama, kao važan i nezaobilazan faktor neophodno je pomenuti društvene mreže i uticaj koje one, tj, njihovi korisnici imaju na javno mnjenje.
Tako smo u proteklim godinama notirali mnogo korisnika različitih platformi, koji putem istih obmanjuju javnost šireći neprovjerene i vrlo često potpuno izmišljene teze kojima žele odvratiti ljude od ideje bilo koje vakcinacije.
U moru teoretičara zavjere čije su objave bile predmet naše analize, posebno se izdvaja ime Saše Borojevića.
Borojević, koji je čest gost pojedinih televizija u Srbiji, privukao je pažnju mnogobrojih fact-checking organizacija, ne samo iz regiona već i iz cijelog svijeta, a naročito je aktivan bio u vrijeme pandemije koronavirusa kada je putem nekoliko svojih profila na Fejsbuku svakodnevno širio problematičan sadržaj.
Jedna od poslijednjih objava sa profila Borojevića koji broji preko 33.000 pratilaca, tiče se vakcina i njihove navodno dokazane veze sa povećanjem slučajeva autizma.
„Ajmo malo o vakcinama“, naziv je snimka u kojem se između ostalog navodi :
„Statistika kaže da smo 1983. godine imali 10 vakcina, 2013. smo imali 23 vakcine koje su bile obavezne, 2022. godine 74 vakcine su postale vrlo bitne za naš budući život, a pretpostavlja se da će 2025. godine svijet imati 103 vakcine koje će biti neophodne da bi opstali. Međutim, jedna druga statistika. Kada se povuče paralela, ono kada smo imali 10 vakcina, broj oboljelih od autizma je bio 1 na 10.000. Kada smo imali 30 vakcina, broj je bio 1 na 88 , a sa 74 vakcine iz 2022. godine, imamo 1 na 36. Pretpostavlja se da ćemo na kraju 2025. godine imati 1 prema 2 oboljelih od autizma“.
Skoro identične tvrdnje u vezi navodne stope obolijevanja od autizma povezane sa vakcinama, raskrinkali smo početkom godine.
Demant spornih tvrdnji iz fejsbuk posta Borojevića najbolje se uočava u egzaktnim podacima o obolijevanju od autizma u periodu 80-ih godina prošlog vijeka.
Američki centar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (CDC) objavio je svojevremeno informacije o stopi autizma u periodu 2018. godine.
„Oko 1 od 36 djece identifikovano je sa poremećajem iz autističnog spektra (ASD) prema procjenama CDC-ove Mreže za praćenje autizma i razvojnih poteškoća (ADDM). ASD se javlja u svim rasnim, etničkim i socioekonomskim grupama. Oko 1 od 6 (17%) djece uzrasta od 3 do 17 godina dijagnostifokvana je smetnja u razvoju, prema izvještajima roditelja, tokom perioda istraživanja 2009-2017. Među njima su, između ostalog, autizam, poremećaj pažnje/hiperaktivnosti, sljepoća i cerebralna paraliza“, navodi se na sajtu CDC.
CDC, na svom zvaničnom sajtu pruža i detaljna objašnjena u kontekstu opovrgavanja svih teorija zavjere koje se tiču povezanosti autizma sa vakcinama različitih vrsta.
Osim toga, naučni tim Univerziteta u Juti sproveo je studiju 2013. godine u čijem su fokusu bili istorijski podaci o autizmu.
Nalaz studija je da je povećanje prevalencije autizma tokom godina konstatovano vjerovatno zbog boljih dijagnostičkih kriterijuma i boljeg razumijevanja tog poremećaja.
„Nekoliko važnih faktora za koje je poznato da povećavaju izmjerenu stopu prevalencije ASD-a (poremećaja iz spektra autizma) odražavaju promjenu u prepoznavanju ASD-a, kao i kliničku praksu i praksu nadzora, a ne istinski porast incidence poremećaja“, navodi se u toj studiji.
Platforma „KidsHealth“ koja postoji 30 godina, takođe se detaljno bavila demistifikovanjem konekcije vakcina i autizma.
Uprkos činjenici da UNICEF nije fact-checking organizacija, s vremena na vrijeme njihove aktivnosti idu upravo u tom smjeru, a sve sa ciljem da daju doprinos borbi protiv visokih procenata zastupljenosti teorije zavjere o povezanosti vakcina i autizma.
Primjera i dokaza da MMR, kao i ostale vrste vakcina, ne izazivaju autizam ima mnogo. Međutim, to očigledno ne sprječava dežurne teoretičare i tvorce lažnih vijesti da i dalje rade po sopstvenoj agendi kojom žele svoje problematične stavove nametnuti još većem broju ljudi.
Uzimajući u obzir navedene činjenice, post Saše Borojevića dodajemo na spisak onih koji su dobili ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
