Godišnjica NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) svake godine u javnosti budi emocije i ružna sjećanja na stradanja vojnika i civila, neki se žrtava sjećaju sa dignitetom, drugi, pak, biraju da u to sjećanje ubace i dezinformacije.
Neki ga nazivaju intervencijom, neki agresijom, treći ćutke izbacuju ovakve kvalifikacije iz svojih javnih nastupa. Onda dolazimo do čuvene priče, neistine, koja kruži u javnosti još od te 1999. – da je NATO operacija nosila naziv „Milosrdni anđeo“.
Tu priču, redovno uredno, podržavaju i mediji. Tako su IN4S i Borba opet, na godišnjicu početka bombardovanja, nastavili sa širenjem neistine.
„Nikad zaboraviti – nikad oprostiti: „Milosrdni anđeo“ 78 dana ubijao djecu u Crnoj Gori i Srbiji – 25 godine od NATO agresije“, naslov je IN4S-a.
„Na današnji dan prije 25. godina NATO alijansa je započela je operaciju „Milosrdni anđeo“ bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije“, tvrdi Borba.
Ista tvrdnja o navodnom imenu vojne operacije moguće je pronaći na brojnim Fejsbuk nalozima (1,2,3,4,5).
BBC na srpskom u detaljnom članku na bombardovanje SRJ podsjeća na nešto što ni IN4S ni Borba, a ni političari koji su odavali poštu stradalima nisu pomenuli, a to je da je „povod za intervenciju bio progon Albanaca na Kosovu koji su sprovodile bezbednosne snage Srbije“.
BBC ističe još jednu bitnu stvar, a to je da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije izdao dozvolu za ovu vojnu intervenciju koja je trajala 78 dana.
DojčeVele u tekstu iz 2012. podsjeća da su prije početka vazdušnih napada predstavnici međunarodne zajednice, prije svih EU-a, mjesecima pregovarali s Miloševićem u nastojanju da se okonča represija protiv albanskog stanovništva na Kosovu, da se tadašnja vlada SRJ privoli na povlačenje svojih vojnih jedinica s Kosova, da se omogući povratak svim albanskim izbjeglicama kojih je tada već bilo više desetina hiljada te da se međunarodnim promatračima dopusti dolazak na Kosovo.
„Povod za početak ratnih operacija, bio je masakr u kosovskom mjestu Račku. 15. siječnja 1999. je u tom selu ubijeno 45 kosovskih Albanaca za koje se pretpostavlja da su bili civili – među žrtvama su bili i jedna žena, jedno dijete te jedan starac. Nakon toga je međunarodna zajednica izgubila strpljenje s Miloševićevom politikom“, navodi DojčeVele.
Na sajtu NATO-a, u opisu ove operacije, nigdje se ne pominje „Milosrdni anđeo“, već se ona vodi pod imenom Operacija saveznička sila (Operation allied force), dok američka vojska operaciju, ili svoj doprinos u njoj, naziva „Plemeniti nakovanj“, (Noble anvil). Ni pomena milosrđa ili anđela.
Spasoje Smiljanić, bivši komandant RV i PVO u Vojsci SRJ je 2010. godine za list Danas kazao da je u pitanju izmišljotina.
„Niko iz Nato-a nije koristio taj izraz, to je iz nekih razloga neko smislio. U pitanju je naša izmišljotina. Međutim, ni danas nije objašnjeno ko je to lansirao i zašto se koristio (i još koristi) naziv „Milosrdni anđeo“, rekao je Smiljanić.
I novinar RTS-a Milovan Drecun, koji je i odlikovan za izvještavanje o bombardovanju, tvrdi da „Milosrdni anđeo“ nije bio oficijelni naziv.
„Ja sam non-stop bio na Kosovu, snimao i nisam gledao televiziju uopšte. U zapadnoj literaturi koju sam koristio, međutim, ne proizilazi da je taj naziv ovdje skrojen, već tamo kod njih. Kod nas se koristi zato što je ciničan, i dobar za ocjenu NATO agresije. Oficijelni nazev je „Zajednička sila“ jer su oni preko bombardovanja Srbije na tom istorijskom zasjedanju Nato-a u Vašingtonu aprila mjeseca, demonstrirali intervenciju bez odobrenja UN, a „Milosrdni anđeo“ je neka vrsta ocjene. Dok sam te godine izvještavao, niko mi nije davao instrukcije iz Beograda šta da radim, jedino, kada sam poslao mjerenja o prvom zrnu sa osiromašenim uranijumom i mogućim posljedicama, Dragoljub Milanović to nije htio da pusti da se ne bi zastrašivao narod. Ja sam govorio o agresiji i bombardovanju, bio sam potpuno mimo propagandne – kazao je Drecun 2010. za Danas.
Ovom temom su se ranije bavile i naše kolege iz sarajevskog Raskrinkavanja i Fake News Tragača.
S obzirom na činjenicu da NATO operacija nije nosila ime „Milosrdni anđeo“ objave dobijaju ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
