Društvene mreže su postale mjesto gdje je veća vjerovatnoća da ćete pročitati netačne informacije o raznim bolestima, njihovim uzrocima i načinima liječenja nego stavove i mišljenja koja su dokazana i naučno utemeljene.
Jedan takav primjer su objave koje se odnose na uzroke Alchajmerove bolesti (1, 2, 3, 4) u kojima se tvrdi sljedeće:
“Alzheimer je bolest koju uzrokuje liječnik!!!
Nije se javljalo ni kod ljudi starijih od 40 godina!!! A sada je broj 4 ubojica ljudi starijih od 65 godina u SAD-u!!
Što je Alzheimerova bolest? Pa, to je nestanak izolacije vašeg mozga, mijelina!! Od čega se sastoji mijelin? Napravljen je od KOLESTEROLA!!!
Ako idete na dijetu s niskim kolesterolom ili lijekove za kolesterol, to je najbrži put do Alzheimerove bolesti.”
Pojedine Fejsbuk objave čini i kraći video snimak na kojem je prikazan izvjesni doktor Džoel Volak (Joel Wallach) koji između ostalog kaže da prije četrdeset godina Alchajmerova bolest nije ni postojala, čak ni pod drugim imenom i dodaje:
“Šta je Alchajmerova bolest? Pa, to je smrt mijelina, izolacionog materijala u mozgu, bijela materija mozga, koja čini 75% mase mozga. Kada mijelin nestane i nema dovoljno sirovog materijala da ga zamijeni, ova gola nervna vlakna se zapetljaju. Mijelin u mozgu koji čini 75% težine vašeg mozga je 100% holesterol! Ako ste na dijeti sa niskim nivoom holesterola, i ako ne možete da smanjite holesterol ispod 200, dobijate ljekove za snižavanje holesterola. Onda se nećete sjećati ko ste. Imaćete Alchajmerovu bolest, jer ne možete obnoviti mijelinu u mozgu”.
Ove tvrdnje nemaju nikakvo utemeljenje u činjenicama.
Da počnemo od toga da Alchajmerova bolest nije postojala do prije 40 godina.
Pojava demencije evidentirana je i tokom antičkih vremena, dok je Alchajmerova bolest opisana prvi put 1906. godine. Tada, ljekar Alois Alzheimer je u Njemačkoj opisao slučaj 51-godišnje žene sa “neobičnom bolešću moždane kore” što je prouzrokovalo gubitak pamćenja, agresivnost, dezorijentaciju i zablude. Ovaj, kao i brojni drugi slučajevi demantuju tvrdnju da se ova bolest ranije nije javljala kod ljudi starijih od 40 godina.
Naziv “Alchajmerova bolest” prvi put je upotrijebljen 1910. godine. Dakle, simptomi Alchajmerove bolesti su prvi put identifikovani, a naziv upotrijebljen prije više od jednog vijeka.
Dalje, muškarac koji govori na video snimku, a koji je inače američki veterinar i neuropata, govori o mijelinu i tome da ljekovi za snižavanje holesterola zapravo uzrokuju Alchajmerovu bolest.
Portal Health Feedback, specijalizovan za provjeru činjenica u oblasti zdravstva, dokazao je da to nije tačno, osvrćući se konkretno na tvrdnje doktora Volaka.
Mijelin je zapravo masna bijela supstanca koja oblaže aksone nekih nervnih ćelija formirajući elektroizolacijski sloj i bitan je za pravilno funkcioniranje nervnog sistema.
“Iako je holesterol najzastupljenija komponenta mijelina, on nije jedini kao što Volak tvrdi. Mijelin sadrži najmanje 70% masti, od čega holesterol čini otprilike polovinu (35% ukupnih mijelinskih komponenti). Preostalih od 20 do 30% komponenti mijelina su proteini. Činjenica da je holesterol glavna komponenta nervnog mijelina ne mora nužno podrazumijevati da postoji korelacija između količine holesterola u mijelinskim živcima i nivoi holesterola u krvi.
Sam holesterol ne može preći krvno-moždanu barijeru (BBB), mrežu krvnih sudova i tkiva koje štite mozak. Umjesto toga, mozak proizvodi sopstveni holesterol i ima specifične mehanizme za regulaciju metabolizma holesterola. Zato, mozgu ne treba holesterol iz ishrane da bi proizvodio mijelin. Pored mozga, jetra proizvodi većinu holesterola koji je tijelu potreban, a samo oko 20% dolazi putem hrane iz životinjskih izvora kao što su žumance, meso i mliječni proizvodi”, navodi se u analizi portala Health Feedback.
Američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) je 2012. godine, nakon pojave nekoliko slučajeva u kojima su pacijenti doživjeli kratkotrajni gubitak pamćenja i iskusili konfuziju, obilježila ljekove za snižavanje holesterola kao sigurne, uključujući i u odnosu na kognitivne nuspojave.
Dodatno, Američka asocijacija za srce je objavila naučni izvještaj 2019. godine u kojem je navedeno da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između ljekova za snižavanje holesterola i demencije. Više naučnih studija, rađenih u posljednje dvije decenije, došle su do istog zaključka, da ne postoje dokaz da su pomenuti ljekovi uzrok gubitka pamćenja.
Sličnim objavama o uzročno-posljedničnoj vezi između Alchajmerove bolesti i holesterola, odnosno ljekovima za snižavanje holesterola bavile su se i kolege iz Raskrinkavanje.ba.
Zbog navedenih činjenica koje dokazuju da više tvrdnji u analiziranim objavama nisu tačne, iste ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
