Lideri BRICS-a su na 15. samitu u Johanesburgu usvojili završnu deklaraciju i pozvali Saudijsku Arabiju, Iran, Etiopiju, Egipat, Argentinu i Ujedinjene Arapske Emirate da se pridruže tom rastućem političkom i ekonomskom bloku.
Širenje BRICS-a koji trenutno čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika podstaklo je tvrdnje o uticaju tog bloka.
Naime, u više Fejsbuk objava korisnici su podijelili informaciju da se nove članice pridružuju BRICS-u, tvrdeći da će kontrolisati 80% globalne proizvodnje nafte i plina. (1, 2, 3, 4)
“BRICS” dodaje Saudijsku Arabiju, Iran, Argentinu, Egipat, Etiopiju i UAE; Kontrolirat će 80% globalne nafte… Službeno: Saudijska Arabija, Iran, Argentina, Egipat, Etiopija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postat će punopravni članovi BRICS-a 1. siječnja 2024. Sve ukupno, zemlje BRICS-a će kontrolirati osamdeset posto (80%) globalne proizvodnje nafte i plina”, navedeno je u jednoj od objava.
U pojedinim objavama korisnici tvrde i da će prošireni sastav “BRICS-a činiti 30% svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP)”.
Ukupna svjetska proizvodnja nafte u 2022. godini iznosila je 97.227 miliona barela dnevno, pokazuju podaci američke Uprave za energetske informacije (EIA). Ukupna proizvodnja nafte trenutnih država članica BRICS-a iznosi 19.827 miliona barela dnevno, što predstavlja 20,39 posto svjetske proizvodnje.
Projekcije EIA jeste da će tokom ove godine globalna proizvodnja tečnih goriva porasti za 1,2 miliona barela dnevno. Prostom matematičkom operacijom sabiranja iznosa proizvodnje trenutnih i budućih članica BRICS-a pokazuje da je njihova proizvodnja nafte u 2022. godini iznosila 41,267 miliona barela dnevno.
Taj podatak osporava tvrdnju koja se dijeli na društvenim mrežama, da će BRICS nakon proširenja kontrolisati 80 posto svjetske proizvodnje nafte, jer globalna proizvodnje nafte za 2022. godinu procentualno iznosi 42,4%.
Takođe, drugi dostupni podaci demantuju tvrdnje koje se dijele na društvenim mrežama. U članku portala koji se bavi energetikom, Energy Intelligence, navodi se da će članstvo novih članica BRICS-a uticati na povećanje njihovog udjela u globalnoj proizvodnji nafte, te da će dostići 42%.
“Potencijalno proširenje grupe zemalja u razvoju Brics-a na Saudijsku Arabiju, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Argentinu, Egipat i Etiopiju pokrenulo je više pitanja o budućnosti dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini energijom. Članstvo novih članica povećalo bi udio Brics-a u globalnoj proizvodnji nafte na 42% sa 20%”, navedeno je u članku Energy Intelligence.
Američki biznis magazin Forbes je takođe je analizirao uticaj i potencijal proširenog saveza BRICS.
“Nedavna analiza objavljena na Visual Capitalist.com pokazuje da će novi, prošireni BRICS sada kolektivno predstavljati 43% globalne proizvodnje sirove nafte” piše u tekstu Forbes-a.
Američki think-tank, Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), ukazao je u svojoj objavi na potencijalni značaj BRICS-a za energetsko tržište, iznoseći sličan podatak o udjelu njihove globalne proizvodnje.
“Članstvom Saudijske Arabije, UAE i Irana, ova proširena grupa bi uključivala tri najveća svjetska izvoznika nafte i činila bi 42 procenta globalne ponude nafte. Upravljanje tržištem nafte ostaće u nadležnosti Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Ali dugoročno, proširena grupacija BRIKS-a mogla bi biti značajna za energetska tržišta”, piše, između ostalog, u tekstu CSIS-a.
Dakle, više kredibilnih izvora i javno dostupni podaci ukazuju da objave koje kruže društvenim mrežama nisu tačne, odnosno BRICS neće upravljati 80% svjetske proizvodnje nafte, već skoro duplo manje.
Ipak, drugi dio objava u kojima se tvrdi da će BRICS nakon najavljenog članstva činiti 30% svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) je tačna.
U Izvještaju o svjetskim ekonomskim prognozama, Međunarodni monetarni fond (MMF) je predočio da će ukupan globalni BDP za 2023. godinu iznositi više od 105 biliona američkih dolara. Uzimajući u obzir da ukupan zbir BDP-ova tih 11 država za koje je najavljeno da će u budućnosti činiti BRICS iznositi nešto više od 30,7 biliona američkih dolara, što čini oko 29% svjetskog BDP-a.
Na ove činjenice su ukazale i kolege iz Faktografa u svojoj analizi.
Zbog svega prethodno dokazanog, objave ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
