,,Moskva” je potonula 2013. sudeći prema snimku

3960
moskva-dezinformacija

Nakon što je rusku krstaricu ,,Moskva” progutalo Crno More, pojavile su se dvije strane priče. Ruska i ukrajinska, ali i ona treća, ne manje rasprostranjena, koja dolazi od korisnika društvenih mreža.

PONOS RUSIJE

Kako je “Moskva” potonula u Crnom moru?

Nakon teških eksplozija, na neobjavljenoj lokaciji na Crnom moru, potonuo je zapovjedni brod ruske crnomorske flote, krstarica Moskva.

U Ukrajini se njegovo potonuće slavi kao novi veliki uspjeh domaće vojske koja je prva javila da ga je raketirala, dok rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je jedan od najvažnijih brodova ruske mornarice potonuo zbog eksplozije u skladištu municije.

Ukrajinska vojska tvrdi da je ona potopila ruski brod ukrajinskim projektilima tipa Neptun, raketama novije domaće proizvodnje…

Ukrajina je 13. aprila ove godine objavila vijest da je ruski ratni brod pogodila sa dva projektila tipa Neptun dok je sa druge strane, ruska priča bazirana na tome da je krstarica oštećena zbog eksplozije municije te potonula zbog uzburkanog mora.

Mediji već danima prenose ,,dvostranu” vijest a  uz to i potresne priče roditelja koji su izgubili svoju djecu.

Na društvenim mrežama vijest je proširena snimkom potonuća, međutim upravo ovaj koji stoji na Fejsbuku nema veze sa aktuelnom situacijom. Video koji datira iz 2013. godine predstavlja  vježbe norveške mornarice i original se može pronaći na Jutjubu uz opis:

Kada norveška vojska želi da se otarasi starog broda, kao što je KNM Trondhajm ovde, koristi priliku da testira svoje rakete. Ovo uništenje se dogodilo kod ostrva Andoj, u severnoj Norveškoj.

Da je u pitanju vježba gađanja projektilima pokazuju i izvještaji medija od prije 9 godina.

I mada zaraćene strane imaju svoje verzije događaja, brod “Moskva”, jeste potonuo, ali ne onako kako je to prikazano na ovom snimku koji smo analizirali.

Takva vijest je dezinformacija.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

In this article