Širenje netrpeljivosti prema određenim grupama, na nacionalnoj, seksualnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, je nešto što je (na žalost) postalo svakodnevica na društvenim mrežama. Jedan od načina da se doprinese međunacionalnoj mržnji je provjereni model upiranja prstom u izvjesni nacionalni ili vjerski lobi, koji ,,forsira njihove na uštrb naših’’.
Tako se nedavno na društvenim mrežama pojavila slika (arhivirano ovdje) koja implicira da su predsjednici Argentine i Meksika Jevreji, iako su ove dvije zemlje većinski katoličke. Slika takođe sugeriše da predsjednici nisu birani već “postavljeni”:
“Predsednici se ne biraju, već postavljaju.
Argentina: 66% katolika i samo 1,1% Jevreja.
Predsednik Argentine – Jevrej
Meksiko: 78% katolika i samo 0,25& Jevreja
Movi predsednik je žena – Jevrejka”.
Međutim, radi se samo o još jednom klasičnom primjeru miksa tačnih i netačnih informacija sa namjerom da se kreira željena dezinformacija i doprinese antisemitskom narativu.
Klaudija Šajnbaum, bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, će biti prva žena koja će postati predsjednica Meksika, nakon pobjede na izborima 2. juna, osvojivši oko 60% glasova u najmasovnijim izborima u istoriji ove zemlje. U spornoj objavi se navodi da je ona Jevrejka, što djelimično jeste tačno, imajući u vidu njeno jevrejsko porijeklo. Njeni majčini djed i baka emigrirali su u Meksiko iz Bugarske bježeći od nacističke agresije 1930-ih godina. Međutim, njenu političku karijeru, naročito za vrijeme njenog mandata gradonačelnice Meksiko Sitija, karakterisao je ljevičarski i sekularni način upravljanja (arhivirano ovdje), a o svom porijeklu nije nikada javno govorila.
U želji da njeno jevrejsko porijeklo istakne i naglasi što je moguće više, autor objave se svojski potrudio da joj da na autentičnosti, tako što je jednostavnom montažom dodao menora svijećnjak u njenu podignutu ruku, a njene minđuše zamijenio drugima, koje imaju oblik Davidove zvijezde. Da se radi o digitalnim izmjenama na fotografiji, lako je utvrditi. Pretragom na jedan od online alata za pretragu fotografija, dobijaju se rezultati u vidu vijesti čak iz 2018. godine, u sklopu kojih je originalna fotografija nove predsjednice Meksika, ali bez svijećnjaka i sa drugim minđušama (slika 2).
S druge strane, predsjednik Argentine Havijer Mileji nije Jevrej. On je katolik i ekonomista koji se identifikuje sa libertarijanskim pokretom. Milei koji je stekao popularnost svojim oštrim kritikama vlasti i etabliranih političkih struktura u Argentini, poznat je po svojim desničarskim stavovima, a izabran je za predsjednika u decembru 2023. godine. Ono što jeste činjenica, a vezano je za spornu objavu, je da je Milei počeo pokazivati sklonosti ka judaizmu. On je 2021. godine razvio odnos sa Šimonom Akselom Vanišem i počeo se često sastajati s njim radi proučavanja judaizma. Milei je rekao (arhivirano ovdje) za Radio Jai (Buenos Aires) da mu je rabi ,,donio mnogo duhovnog mira u trenucima kada me stalno napadaju ‘političke elite’.” Od tada, Milei je pokazivao sve veći javni interes za judaizam i čak izrazio namjeru da se “konvertuje”. Često govori da ima rabina, a ne sveštenika, a sa divljenjem govori o Mojsiju tokom intervjua.
Digitalne izmjene na fotografijama, vađenje određenih informacija iz šireg konteksta u cilju prenošenja poruka koje su političko-manipulativne prirode i izazivaju međuvjersku netrpeljivost su klasični primjeri dezavuisanja javnosti i takve objave dobijaju ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Zbog tvrdnji o tome da se predsjednici ne biraju, već postavljaju ova objave dobijaju i ocjenu teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
