Ubrzano topljenje Grenlanda i Antarktika povećava zapreminu svjetskih mora. Naučnici širom svijeta apeluju na hitne akcije koje će usporiti ove promjene i u krajnjem ograničiti globalno zagrijevanje.
Ipak, čak i kredibilne studije, koriste s na manipulativne načine kako bi se predočila stvarnost potpuno drugačija u odnosu na onu na koju nam ukazuje naučna zajednica.
To je slučaj i sa jednom studijom koja se našla u središtu jedne objave koju smo pronašli na Fejsbuku (arhivirano ovdje).
U objavi se navodi sljedeće:
“Antarktički ledeni pokrivač povećao se u masi za 661 Gt od 2009. do 2019., prema mjerenjima koja su u suprotnosti s izračunima modela UN-IPCC. U isto vrijeme, površina ledenog grebena povećala se za 5.305 km², kako je navedeno ovdje. Ovome je pridodano značajno zahlađenje u 21. stoljeću u središnjem Pacifiku, istočnom Pacifiku i gotovo cijelom Antarktiku, kao što su ovdje objavljene studije. Postoji mali dio ledene ploče koji ne raste, ali to je zbog vulkanske aktivnosti neposredno ispod ledene ploče”.
Da ponovimo, antarktički ledeni pokrov je masivna ledena ploča koja se prostire preko cijelog kontinenta, nakupljena tokom milenijuma putem sniježnih padavina. Kada se led širi prema okeanu, dio njega počinje plutati, stvarajući ledene police koje okružuju oko tri četvrtine Antarktika. Gubitak antarktičkog kopnenog leda značajan je faktor koji doprinosi globalnom porastu nivoa mora, dok promjene u ledenim policama mogu ubrzati gubitak kopnenog leda jer usporavaju njegovo kretanje prema okeanu.
Šta piše u studiji?
Tvrdnja da je povećana masa ledenog pokrivača na Antarktiku proizilazi iz pogrešnog tumačenja nalaza istraživanja koje je objavljeno u maju prošle godine.
Tačno je da je ta studija ukazala na podatak da su antarktičke ledene ploče dobile na masi približno 661 gigatona u periodu od 2009. do 2019. godine. Međutim, potrebno je sagledati širi kontekst. To je zaključak na uzorku od 34 ledene ploče, a važno je ukazati da Antarktik ima više od stotinu ledenih ploča.
Ledene ploče su velike plutajuće platforme leda, dio antarktičkog i grenlandskog ledenog sistema koje se formiraju tamo gdje glečeri ili ledeni pokrivači izviru na obalu i šire se preko okeana. Ujedno, igraju ključnu ulogu u stabilizaciji ledenih pokrivača.
Otkriće tog istraživanja je više fokusirano na ledene ploče nego na cijeli ledeni pokrivač i ne uzima u obzir ukupnu masu leda.
To je potvrdila i vodeća autorka istraživanja Julija Andreasen, diplomirana studentkinja Univerziteta u Minesoti, objašnjavajući da studija nije potvrdila da Antarktik uvećava ledenu masu.
„Iako se u našem radu govori o masovnoj promjeni koja je povezana sa promjenom površine ledenih polica, mi ne dajemo nikakve izjave o ukupnoj promjeni mase leda na Antarktiku“, rekla je ona u izjavi za USA Today.
Šta su činjenice?
Činjenica je da je tokom posljednjih godina zabilježen trend ubrzanog otopljavanja leda i smanjivanje njegove mase.
Iako su te 34 ledene ploče dobile na masi, opšti zaključak je da se ukupna masa ledenih ploča ipak smanjuje.
To potvrđuje i Šesti izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), u kojem je ukazano da ledene ploče na Grenlandu i Antarktiku gube masu od najmanje 1990. godine, s najvišim stopama gubitka u periodu od 2010. do 2019. godine. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti. U izvještaju IPCC-a navodi se da je topljenje antarktičkog leda od 2016. godine odgovorno za 14% globalnog porasta nivoa mora. U scenariju niskih emisija, očekuje se da će antarktički ledeni pokrov doprinijeti više od 20% porastu nivoa mora do 2100. godine.
Istraživanja Evropske svemirske agencije i NASA-e, kredibilnih istraživačkih centara, konstatuju da Antarktik gubi led, odnosno njegovu masu značajnom brzinom.
Dakle, zaključak istraživanja iz maja 2023. jeste da su 34 ledene ploče dobile na masi, ali na Antarktiku postoji više od stotinu ledenih ploča. Studija nije u suprotnosti sa naučnim konsenzusom da se masa ledenih ploča na Antarktiku smanjuje, kao i ukupna masa leda.
Zbog činjenice da je u objavi pogrešno interpretirano istraživanje koje je bilo fokusirano na ledene ploče i to na samo jedan manji dio, a ne na ukupnu masu leda na Antarktiku, te da nije tačno da se povećava masa leda, objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
